Atlas Biljaka
Amaryllidaceae · višegodišnja lukovičasta biljka

Sremuš

Allium ursinum L. 1753

srijemuš, medveđi luk, medvjeđi luk, cremoš, crijemuž, crijemuš, divlji luk

Sremuš (srijemuš, medvjeđi luk) je proljetna šumska biljka koja u vlažnim listopadnim i bukovim šumama pravi guste zelene tepihe.[1,2] Listovi jako mirišu na luk kad se protrljaju i jedu se sirovi i kuvani.[3,4] Ljudi ih često zamijene sa otrovnim mrazovcem, đurđevkom ili čemerikom[3,5], a zamjene sa mrazovcem u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini završavale su i smrću.[6,7,8] Zato je razlikovanje od dvojnika najvažniji dio ove stranice.

Watercolor ilustracija cijele biljke sremuša: dva široka lista na tankim drškama, bezlisna stabljika sa bijelim loptastim cvatom i izdužena lukovica sa korijenjem
Porodica
Amaryllidaceae, red Asparagales[9]
Životni oblik
višegodišnji geofit sa lukovicom[10]
Visina
10 do 50 cm[11,12]
Cvjeta
april do jun[4]
Svjetlo
sjena i polusjena[13,2]
Zemljište
svježe do vlažno, humusno, duboko, bogato azotom[1,10]
Otrovni dvojnici
mrazovac, đurđevak, čemerika, kozlac[3,5]
Zaštita u Srbiji
zaštićena komercijalna vrsta, sakupljanje samo uz dozvolu[14]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

01

Kako je prepoznati

Sremuš ima samo dva do tri prizemna lista i bezlisnu stabljiku sa bijelim cvatom na vrhu.[11,1] Svaki list ima svoju dršku, i to je najvažniji znak po kojem se razlikuje od mrazovca i đurđevka.[16]

List sremuša na tankoj dršci, lice i naličje

List

Liska je usko eliptična do usko jajasta, zašiljena, i postepeno prelazi u dugu dršku.[11] Lice je sjajno, naličje mat, nervi su paralelni i blago izbočeni.[3] Liska je izvrnuta, pa je njena donja strana okrenuta nagore.[1] Svjež list se lako prelomi i protrlja, i tada jako miriše na luk.[3]

liska 6 do 20 cmširina 1,5 do 8 cmdrška 5 do 20 cm
Loptasti štitasti cvat sremuša sa bijelim zvjezdastim cvjetovima

Cvat

Na vrhu bezlisne stabljike je rastresit štitast cvat sa 6 do 20 cvjetova na drškama od 10 do 15 mm.[11] Pupoljke do cvjetanja obavijaju dva do tri ovojna lista, koji brzo otpadnu.[2,1] U cvatu nikad nema lukovičica.[1] Stabljika je puna, dvobridna do trobridna.[11,2]

cvat 2,5 do 6 cm6 do 20 cvjetovastabljika 10 do 50 cm
Zvjezdast bijeli cvijet sremuša sa šest listića i šest prašnika

Cvijet

Cvijet je zvjezdast i snježnobijel, a svi dijelovi su po šest.[2] Listići perijanta su kopljasti i zašiljeni[11], a prašnici su upola kraći od njih.[1]

listići 7 do 12 mmprašnici oko 7 mm
Uska izdužena lukovica sremuša sa korijenjem

Lukovica

Lukovica je uska i izdužena, obavijena providnim opnama sa nekoliko vlakana pri osnovi.[11,2] Ponekad pravi lukovice kćeri, ali se biljka uglavnom obnavlja iz sjemena.[2] Od oko treće godine razvija kontraktilno korijenje, koje u mekom tlu poslije deset godina može sezati i 27 cm dublje.[2]

1,5 do 6 cm dužineoko 1 cm širine
Trodijelne čahure sremuša i crne okrugle sjemenke

Plod i sjeme

Plod je mala trodijelna čahura.[11,2] Sjemenke su crne, skoro okrugle, teške oko 5,4 mg, i ispadaju u junu i julu.[2] Većina padne pravo ispod biljke.[15]

čahura 3 do 4 mmsjemenka 2 do 3 mm
02

Fotografije iz prirode

Fotografije iz Slovenije, Mađarske i ostatka Evrope. Za svaku je naveden autor i licenca.

Klik na fotografiju otvara je u punoj veličini sa potpisom autora i licencom. Sve fotografije su pod licencama koje dozvoljavaju i komercijalnu upotrebu.

03

List sremuša ili otrovni dvojnik

Bez cvjetova su listovi sremuša, đurđevka i mrazovca slični, a rastu na istim mjestima i u isto vrijeme.[16] Zamjena sa mrazovcem je najopasnija.[3] Klikni dugme i pogledaj tačke na listovima.

Tri lista jedan pored drugog: list sremuša na svojoj dršci, dva lista đurđevka koja obavijaju jedan drugog i busen mrazovca sa čahurom u sredini

Sremuš: jestiv

Svaki list izlazi iz zemlje sam, na svojoj tankoj dršci, pa se bere list po list.[3,16] Protrljan list jako miriše na luk.[3,17]

Đurđevak i mrazovac: otrovni

Listovi ova dva dvojnika rastu po dva ili tri zajedno, obavijajući jedan drugog, i nemaju miris luka.[16,3]

Čemerika (Veratrum album) ima široke eliptične listove na stabljici, sa naličjem kratko dlakavim, naročito po nervima.[19] Četvoro odraslih (24 do 45 godina) jelo je čemeriku umjesto sremuša u salati i supi. Za 15 do 30 minuta dobili su mučninu, povraćanje, vrtoglavicu, smetnje vida, usporen puls i nizak pritisak, a oporavili su se za jedan do dva dana.[5]

Kozlac (Arum maculatum) ima mrežastu nervaturu, najbolje vidljivu na naličju, za razliku od paralelnih nerava sremuša. Stariji listovi su jasno strijelasti, a kod mladih biljaka to se slabije vidi.[3] Pecka odmah u ustima i može oštetiti sluzokožu.[3] Listovi mu se obično ne pjegaju.[20]

U Univerzitetskom kliničkom centru Ljubljana od 2000. do 2019. liječeno je 16 odraslih otrovanih mrazovcem. Svi su u proljeće jeli njegove listove misleći da je sremuš, a četvoro je umrlo.[6] U Splitu je opisan smrtni slučaj muškarca (62) koji je jeo salatu od mrazovca misleći da je sremuš, drugi takav u Hrvatskoj u tri godine.[7] U Ljubljani je opisan i 76-godišnjak koji je umro trećeg dana poslije iste zamjene.[21] U Zenici su 2012. i 2013. opisana dva slučaja: jedan bolesnik je preživio, a drugi je umro sedmog dana. Supruga prvog bolesnika, koja je jela istu salatu, umrla je u drugoj bolnici.[8]

Austrijski centar za trovanja je od 2002. do 2018. zabilježio 174 slučaja sumnje na trovanje mrazovcem.[22] Po njemačkom institutu BfR, trovanja se gomilaju u aprilu i maju, naročito u Austriji, Švajcarskoj i Hrvatskoj.[17]

Nijedan znak sam po sebi nije siguran. Miris ostaje na rukama[17], a stariji ljudi slabije osjećaju mirise.[16] Beri list po list, nikad cijele busene, i provjeri svaki list.[3] Ako nisi siguran, ne jedi: sremuš iz uzgoja se može kupiti ili posaditi u bašti.[17]

Osolika muha na bijelom cvatu sremuša

Ko ga oprašuje

Rano u proljeće daje nektar pčelama, leptirima i osolikim muhama.[4] Hrvatska baza flore ga vodi kao medonosnu biljku, izvor nektara i polena.[10]

Čahure i crne sjemenke sremuša

Kako se širi

Većina sjemena padne odmah ispod biljke, pa sremuš pravi guste, zatvorene sastojine.[15] Sjeme raznose i mravi[13], a za veće razdaljine potrebne su životinje ili tekuća voda.[2]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

04

Kada se bere sremuš

Sremuš se bere od kraja februara, kad listovi izbiju, pa do cvjetanja u aprilu, jer poslije listovi postaju gorki.[2,4,3] Listovi izbijaju prije nego što drveće olista, a nadzemni dio se suši početkom ljeta.[2] Cvjeta od aprila do juna.[4]

Listovi
Cvjetanje
Sjeme ispada
Klijanje sjemena
Berba listova

Svjetlija nijansa = moguće, ali rjeđe (rano ili kasno u sezoni, zavisno od visine i izloženosti). Klik na mjesec filtrira i kartu ispod.

Nalazi na Balkanu po mjesecu (GBIF, n = 882)
JFMAMJJASOND

Broj nalaza pokazuje i kad ljudi najčešće fotografišu biljku, a to je vrijeme cvjetanja. Zato je ovo dobar pokazatelj cvjetanja na Balkanu, ali ne i tačan kalendar.

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

05

Rasprostranjenost na Balkanu

Svaka tačka je zabilježen nalaz iz GBIF-a, globalne baze podataka o biodiverzitetu. Pomjeri klizač ili klikni mjesec u kalendaru iznad i karta će pokazati samo nalaze iz tog mjeseca.[23]

Nalazi po zemlji

Ukupno 884 georeferenciranih zapisa. Klik na zemlju zumira kartu.

  • Hrvatska392
  • Slovenija318
  • Bosna i Hercegovina42
  • Srbija42
  • Grčka40
  • Crna Gora28
  • Bugarska13
  • Sjeverna Makedonija5
  • Albanija2
  • Kosovo2

Prirodni areal

Flora Europaea ga navodi za skoro cijelu Evropu, na sjeveru do 64° u Norveškoj, a u mediteranskom području kao rijetku vrstu. Među zemljama su i bivša Jugoslavija, Bugarska, Grčka i Rumunija.[11] Kew baza (WCVP) opisuje areal kao zapadnu i srednju Evropu do Kavkaza, a od balkanskih zemalja izričito navodi Bugarsku i Grčku.[26,27] U Hrvatskoj je samonikla[10], a u Srbiji je zabilježena u bukovim šumama na 1000 do 1750 m.[16]

Šta karta pokazuje (i šta ne)

GBIF ima 884 nalaza sa Balkana: najviše iz Hrvatske (392) i Slovenije (318), po 42 iz Bosne i Hercegovine i Srbije, 40 iz Grčke i 28 iz Crne Gore.[23] Malo tačaka u Srbiji ili Bosni i Hercegovini znači da je slabo zabilježen, a ne da je rijedak. Tačke na koje se može kliknuti su samo zapisi pod otvorenim licencama (CC0 i CC BY), a sloj sa svim nalazima iscrtava sam GBIF.

06

Gdje raste sremuš

Sremuš raste u brdskom i planinskom pojasu, u poplavnim šumama, mješovitim listopadnim i bukovim šumama, voćnjacima i živicama, i obično pravi velike sastojine.[1] U Srbiji je zabilježen u bukovim šumama na 1000 do 1750 m nadmorske visine.[16]

Bukova šuma u proljeće sa gustim tepihom sremuša u cvatu ispod tek olistalih stabala

Voli svježa do vlažna, humusna, duboka tla, često sa vodom koja se kreće kroz zemlju.[1] Najbolje uspijeva na hranljivim, vlažnim, ali ocjeditim tlima, u sjeni i polusjeni. U grabovo-hrastovim i bukovim šumama može sam prekriti ogromne površine prizemnog sloja.[2]

Ne podnosi ni dugo zadržavanje vode ni sušu, a ograničava ga i aluminijum u kiselom tlu.[2] Na Balkanu, od 71 GBIF zapisa sa upisanom visinom, 40 je ispod 600 m, a pojedinačni idu do 1600 m.[23]

Hrvatska baza flore ga vodi kao biljku koja je zelena samo od proljeća do ranog ljeta i kao pokazatelja tala bogatih azotom.[10]

Svjetlosjena do polusjena
duboka sjenapuno sunce
Vlažnost tlasvježe do vlažno
suvomokro
Hranljive materijebogato
siromašnobogato
Reakcija tlablago kiselo do bazno
kiselobazno
Ellenbergove indikatorske vrijednosti[10]
2
svjetlo
2
kontinen­talnost
6
vlaga
7
reakcija tla
8
azot

Ellenbergove vrijednosti pokazuju na skali od 1 do 9 gdje biljka raste u prirodi. Češka baza flore daje slične brojke (svjetlo 3, toplota 6, vlaga 6, reakcija 7, azot 8).[13] Trake iznad su opisni prikaz istih podataka.

Nadmorska visina nalaza na Balkanu (GBIF, 71 zapisa sa visinom)
0-200 m13
200-400 m13
400-600 m14
600-800 m9
800-1000 m4
1000-1200 m13
1200-1400 m3
1400-1600 m2
07

Uzgoj sremuša u bašti

Najsigurniji sremuš je onaj iz bašte ili sa pijace iz kontrolisanog uzgoja, jer tu nema zamjene sa otrovnim biljkama.[17] Lako se gaji u plodnom, ocjeditom tlu, ali se brzo širi sjemenom i lukovicama.[12,4] U Srbiji je zaštićen i sakuplja se u prirodi samo uz dozvolu.[14]

Položaj

U prirodi raste u sjeni i polusjeni[13,2], a u bašti podnosi i sunce i polusjenu.[12] Najbolje mu odgovara mjesto ispod listopadnog drveća ili žbunja, kao u šumi.

Zemljište

Kreda, glina, ilovača ili pijesak, kiselo, neutralno ili bazno, vlažno ali ocjedito.[12] U prirodi voli humusna, duboka tla bogata hranom.[1]

Razmnožavanje

Sjemenom ili dijeljenjem.[12] Sjeme obično miruje jednu do dvije godine prije klijanja[2], a do zrelosti biljci treba dvije do pet godina.[12] Prvi put cvjeta u prosjeku sa četiri do pet godina.[2]

Njega

Orezivanje nije potrebno.[12] Listovi pokrivaju tlo u proljeće i rano ljeto, a zatim se povuku pod zemlju.[4]

Širenje

Lako se raširi zemljom u kojoj ima skrivenih lukovica i može ugušiti manje biljke, pa ga je bolje držati podalje od leja.[12,4]

Zima

Potpuno otporan na mraz, RHS H7, ispod -20 °C.[12]

Štetočine i problemi

  • Uglavnom je bez štetočina, ali ga mogu napasti bijela trulež luka i plamenjača.[12]
  • U bašti pazite na lale: nerazvijena lala ima samo jedan list, sličan listu sremuša, sa plojkom i tankom drškom. List lale je obično plavozelen, debeo i voštan.[3]
  • Ne vadite biljke iz prirode bez dozvole: u Srbiji je sremuš na listi zaštićenih vrsta.[14]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

08

Sremuš, mrazovac i đurđevak: kako ih razlikovati

U proljeće, u istim šumama, rastu otrovne biljke sa sličnim listovima. Ključ je u tome da li svaki list ima svoju dršku, da li miriše na luk i kakvo je naličje.[3,16]

Sremuš (Allium ursinum), watercolor ilustracija

Sremuš

Allium ursinum

  • Svaki list izlazi iz zemlje sam, na svojoj tankoj dršci.[3,16]
  • Lice sjajno, naličje mat, nervi paralelni.[3]
  • Protrljan list jako miriše na luk.[3,17]
Đurđevak (Convallaria majalis), watercolor ilustracija

Đurđevak

Convallaria majalis

  • Obično dva do tri lista sa zajedničkim rukavcem, drška gore zelena, dolje crvenkasta.[3]
  • Naličje svijetlozeleno i sjajno, bez mirisa luka. Raste na suvljim mjestima i tjera nešto kasnije od sremuša.[3]
  • Sadrži srčane glikozide (konvalatoksin): mučnina, povraćanje, proliv, lupanje srca.[3] Otrovan i za pse, mačke i konje.[28]
Mrazovac (Colchicum autumnale), watercolor ilustracija

Mrazovac

Colchicum autumnale

  • Listovi bez drške, u busenu, mlađi obavijeni starijim, bez mirisa luka.[3]
  • U proljeće se u sredini busena vidi čahura; cvjeta tek u jesen, ružičasto do lila.[18,16]
  • Tri do četiri lista mogu biti smrtonosna. Kolhicin djeluje tek poslije nekoliko sati.[3]
Čemerika (Veratrum album), watercolor ilustracija

Čemerika

Veratrum album

  • Široki eliptični listovi na stabljici, sa naličjem kratko dlakavim po nervima.[19]
  • Stabljika naraste 50 do 175 cm.[19]
  • Tegobe već za 15 do 30 minuta: povraćanje, vrtoglavica, smetnje vida, usporen puls.[5]

Dvije podvrste: ursinum i ucrainicum

Flora Europaea razlikuje dvije podvrste po drškama cvjetova. Tipična subsp. ursinum ima hrapave drške sa brojnim papilama i raste u zapadnoj i srednjoj Evropi.[29] Subsp. ucrainicum ima glatke drške i raste u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, a u srednjoj Evropi postoje i prelazni oblici.[30]

Kew baza (WCVP) i Euro+Med ne priznaju podvrste i vode ucrainicum kao sinonim vrste.[26,31] U srpskom Pravilniku o zaštiti sremuš je upisan upravo kao Allium ursinum subsp. ucrainicum.[14]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

09

Za šta se koristi sremuš i kako ga bezbjedno brati

Sremuš je jedno od najpopularnijih samoniklih jela proljeća. Jestivost nije problem: problem je zamjena sa otrovnim biljkama.[3,17]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

Berba

Berite list po list, ne čupajte busene: tako se lakše provuče i otrovan list.[3] Berite prije cvjetanja, jer listovi poslije postaju gorki.[3] Svaki list provjerite: drška, naličje, miris, i perite ruke između provjera.[3,17]

Listove pojedinačno operite pod vrućom tekućom vodom, jer mogu nositi jaja lisičje trakavice. Jaja ne ubija zamrzavanje na -18 °C, a uništava ih temperatura od oko 60 °C.[3]

U kuhinji

Listovi se jedu sirovi u salati, a kuvani imaju blaži ukus luka i idu u supe, pesto, ulja i jela od testa. Jestivi su i cvjetovi i lukovice.[4] Lukovice se koriste kao bijeli luk.[2] Miris mu daju jedinjenja sumpora, kojih u listovima i lukovicama ima najviše u martu i aprilu, prije cvjetanja.[2]

Za šta se sremuš koristi u narodu

Hrvatska baza flore bilježi narodnu upotrebu listova i lukovica kod povišenog pritiska, arterioskleroze i loše probave.[10] Ekstrakti u laboratoriji pokazuju niz bioloških aktivnosti, ali su farmakološka istraživanja novijeg datuma, a autori pregleda sremuš vide tek kao mogućeg kandidata za budući lijek.[2]

Sremuš nije u Evropskoj farmakopeji, pa se kapi, kapsule i drugi preparati od njega koriste samo kao tradicionalni lijek i dodatak ishrani, bez zvanično priznate ljekovite upotrebe.[16] Ovo nije savjet za liječenje: prije upotrebe pitajte ljekara ili farmaceuta.

Upozorenja

  • Ako poslije jela od sremuša dobijete mučninu, povraćanje ili proliv, odmah se javite ljekaru ili centru za kontrolu trovanja i recite šta ste, koliko i kada jeli. Ne izazivajte povraćanje sami.[3]
  • Kod trovanja mrazovcem povraćanje i proliv počinju 1 do 9 sati poslije obroka, pa ljudi kasno posumnjaju na biljku.[6]
  • Otrovan za ljubimce: ASPCA vodi bijeli i crni luk, iz istog roda, kao otrovne za pse, mačke i konje (raspad crvenih krvnih zrnaca, povraćanje, slabost).[32] Hrvatska baza flore bilježi trovanja sremušem kod ovaca i goveda, sa hemolitičkom anemijom.[10]
  • Đurđevak i mrazovac su otrovni i za pse, mačke i konje.[28,33]
10

Smije li se brati sremuš: status zaštite

Gdje se sremuš sakuplja za prodaju, sakupljanje je ograničeno dozvolama i kvotama.

PodručjeStatusDetalji
SrbijaZaštićena, sakupljanje uz dozvoluPrilog II Pravilnika o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama (Sl. glasnik RS 5/2010, 47/2011), kao Allium ursinum subsp. ucrainicum (sremuš, medveđi luk, cremoš). Označen je kao komercijalna vrsta, na koju se odnosi Uredba o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divlje flore i faune.[14] Kvota za 2023. bila je 1.000.000 kg nadzemnog dijela, a sakupljanje je te godine bilo zabranjeno u Sremskom okrugu.[34] Za 2014. kvota je bila 600.000 kg.[35]
Federacija BiHNije zaštićenaNije u Pravilniku o zaštićenim vrstama (Sl. novine FBiH 21/2020) ni na Crvenoj listi flore FBiH.[36,37]
Crna GoraKontrolisano sakupljanjeNije zaštićen, ali je na listi vrsta koje se sakupljaju u komercijalne svrhe (Sl. list CG 62/2010). Sakupljanje više od 1 kg listova dnevno smatra se komercijalnim i traži dozvolu, a na mjestu berbe mora ostati najmanje 25% biljaka.[38]
HrvatskaNije strogo zaštićenaNije u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013).[39]
Republika Srpska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bugarska, Grčka, KosovoNije provjerenoZakonske akte za ova područja još nismo pročitali iz primarnog izvora. Status dopunjavamo kad ga provjerimo.
Svijet (IUCN)Nije procijenjena (NE)Nema globalnu procjenu na IUCN Crvenoj listi (kategorija NE, prema podacima GBIF-a).[40] Evropsku procjenu nismo potvrdili.

Zakoni i kvote se mijenjaju svake godine. Prije sakupljanja u prirodi provjerite važeći propis i potrebnu dozvolu kod nadležnog ministarstva.

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

11

Taksonomija i porodica

Sremuš je u porodici sunovrata (Amaryllidaceae)[10], kao i bijeli i crni luk iz istog roda, a ranije se vodio u posebnoj porodici Alliaceae.[2]

  1. CarstvoPlantaebiljke
  2. RazdioTracheophytavaskularne biljke[9]
  3. KlasaLiliopsidajednosupnice[9]
  4. RedAsparagales[9]
  5. PorodicaAmaryllidaceaepotporodica Allioideae[31]
  6. RodAlliumlukovi
  7. SekcijaArctoprasumpodrod Amerallium[2]
  8. VrstaAllium ursinum L.Species Plantarum, 1753[26]

Naučno ime dao mu je Linné 1753. godine u djelu Species Plantarum.[26] Među sinonimima su Allium nemorale Salisb., A. petiolatum Lam., Ophioscorodon ursinum (L.) Wallr. i Cepa ursina (L.) Bernh.[26,31]

Ima 14 hromozoma (2n = 14).[11,1] Pripada najstarijoj evolucionoj grani roda Allium, daleko od crnog i bijelog luka.[41]

12

Zanimljivosti

Medvjeđi luk.Ime ursinum dolazi od latinskog ursus, medvjed. Po narodnom vjerovanju medvjedi ga jedu kad se probude iz zimskog sna, da povrate snagu.[2]

Div među genomima.Sremuš ima oko 30,8 milijardi baznih parova DNK u haploidnom genomu, skoro duplo više od crnog i bijelog luka.[41]

Naopako okrenut list.Liska sremuša je izvrnuta na dršci, pa je njena donja strana okrenuta prema nebu.[1]

Tepih bez praznina.Gusta sastojina može dati i 10.000 sjemenki po kvadratnom metru, ali tek 1 do 10% klijanaca doživi cvjetanje.[2]

Hemijski rat.Sremuš suzbija druge biljke fenolnim materijama u tlu i isparljivim jedinjenjima. Ekstrakt lukovice koči klijanje drugih biljaka jače od ekstrakta lista.[2]

Hrana za gladne sedmice.Vijekovima se brao u proljeće, u periodu kad su zimski usjevi potrošeni, a novi još nisu stigli.[4]

13

Česta pitanja

Kada se bere sremuš?

Od kraja februara, kad listovi izbiju, pa do cvjetanja u aprilu. Poslije cvjetanja listovi postaju gorki.[2,4,3] Berite list po list, ne čupajte busene.[3]

Gdje raste sremuš?

U vlažnim listopadnim i bukovim šumama, poplavnim šumama i živicama brdskog i planinskog pojasa, obično u velikim sastojinama.[1] U Srbiji je zabilježen u bukovim šumama na 1000 do 1750 m.[16]

Kako razlikovati sremuš od mrazovca i đurđevka?

Svaki list sremuša raste sam na tankoj dršci koja izlazi iz zemlje[3], čega nemaju ni mrazovac ni đurđevak.[16] Protrljan list sremuša jako miriše na luk, a đurđevak i mrazovac ne mirišu.[3,17] Pazite: miris ostaje na prstima, pa perite ruke između provjera.[17]

Smije li se brati sremuš?

U Srbiji je zaštićena komercijalna vrsta, pa se za prodaju sakuplja samo uz dozvolu i godišnju kvotu.[14,34] U Crnoj Gori se berba više od 1 kg listova dnevno smatra komercijalnom i traži dozvolu.[38]

Da li zamrzavanje sremuša ubija jaja trakavice?

Ne. Jaja lisičje trakavice ne ubija zamrzavanje na -18 °C, nego temperatura od oko 60 °C, zato listove prije jela operite pod vrućom tekućom vodom.[3]

Da li je sremuš otrovan za pse i mačke?

ASPCA vodi bijeli i crni luk, iz istog roda, kao otrovne za pse, mačke i konje.[32] Đurđevak i mrazovac, s kojima se sremuš mijenja, otrovni su i za ljubimce.[28,33]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

14

Izvori

Svaka tvrdnja na stranici ima oznaku izvora. Posljednja provjera: 19. 11. 2026.

Prikaži izvoreSakrij izvore (41)
  1. Hess, Landolt i Hirzel: Flora der Schweiz, Allium ursinum. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/51DDAAB4DEED29C7062E41FCAA3195AC
  2. Sobolewska D. i sar. (2013): Allium ursinum: botanical, phytochemical and pharmacological overview, Phytochemistry Reviews 14. PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4352197/
  3. Bärlauch: richtig erkennen und nicht mit giftigen Doppelgängern verwechseln. AGES, Austrijska agencija za zdravlje i bezbjednost hrane. https://www.ages.at/mensch/ernaehrung-lebensmittel/lebensmittelinformationen/baerlauch
  4. Wild garlic and crow garlic. Royal Horticultural Society. https://www.rhs.org.uk/weeds/wild-garlic-and-crow-garlic
  5. Gilotta I. i Brvar M. (2010): Accidental poisoning with Veratrum album mistaken for wild garlic (Allium ursinum), Clinical Toxicology 48. PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21171854/
  6. Razinger G. i sar. (2021): Accidental poisoning with autumn crocus (Colchicum autumnale): a case series, Clinical Toxicology 59 (UKC Ljubljana). PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33156711/
  7. Sundov Z. i sar. (2005): Fatal colchicine poisoning by accidental ingestion of meadow saffron, case report, Forensic Science International 149 (KB Split). PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/15749368/
  8. Bajramović-Omeragić L. i sar. (2015): Nenamjerno otrovanje biljkom mrazovcem (Colchicum autumnale): prikaz dvojice bolesnika, Liječnički vjesnik 137 (Kantonalna bolnica Zenica). Hrčak. https://hrcak.srce.hr/file/254893
  9. GBIF Backbone Taxonomy: Allium ursinum L. 1753. GBIF. https://www.gbif.org/species/2857601
  10. Flora Croatica Database: Allium ursinum L.. PMF Sveučilišta u Zagrebu. https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=781&taxon=Allium+ursinum+L.
  11. Flora Europaea: Allium ursinum, opis vrste. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03BD9943FFC1FFE1C537F90CF68D8299
  12. Allium ursinum, ramsons. Royal Horticultural Society. https://www.rhs.org.uk/plants/879/allium-ursinum/details
  13. Pladias: Allium ursinum subsp. ursinum, karakteristike i Ellenbergove vrijednosti. Pladias, baza češke flore. https://pladias.cz/en/factsheet/default/5186
  14. Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva (Sl. glasnik RS 5/2010, 47/2011). Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije. https://www.ekologija.gov.rs/sites/default/files/old-documents/I_Prirodni_resursi/1._Usvojeni_propisi/1.3._Pravilnici/PRAVILNIK-o-proglasenju-i-zastiti-zasticenih-vrsta.pdf
  15. Oborny B. i sar. (2011): Population ecology of Allium ursinum, a space-monopolizing clonal plant, Acta Botanica Hungarica 53 (sažetak). FAO AGRIS. https://agris.fao.org/search/en/records/65dfa68b63b8185d9cadc3a6
  16. M-Hamvas M. i sar. (2025): Histological Features Detected for Separation of the Edible Leaves of Allium ursinum L. from the Poisonous Leaves of Convallaria majalis L. and Colchicum autumnale L., Plants 14. PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12348878/
  17. Verwechslungsgefahr bei Bärlauch (Presseinformation 10/2005). Bundesinstitut für Risikobewertung (BfR). https://www.bfr.bund.de/presseinformation/verwechslungsgefahr-bei-baerlauch/
  18. Hess, Landolt i Hirzel: Flora der Schweiz, Colchicum autumnale. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/57D38ED98092FFD77C9DF296CBE4E4D7
  19. Flora Europaea: Veratrum album. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03BD9943FFB7FF88C536F26EFA2A8EE8
  20. Hess, Landolt i Hirzel: Flora der Schweiz, Arum maculatum. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/1F135CA61A3ADAAD11665D035AECD905
  21. Brvar M. i sar. (2004): Case report: fatal poisoning with Colchicum autumnale, Critical Care 8 (UKC Ljubljana). PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC420069/
  22. Arif T. i sar. (2023): Colchicum autumnale intoxications: experience of the Poisons Information Centre, Austria 2002-2018, Clinical Toxicology 61. PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37917169/
  23. GBIF occurrence search: Allium ursinum, preuzeto 2026-11-19. GBIF.org. https://www.gbif.org/occurrence/search?taxon_key=2857601
  24. Hess, Landolt i Hirzel: Flora der Schweiz, Convallaria majalis. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/1565EFF40684B28CFB0463B48BC35372
  25. Flora Europaea: Colchicum autumnale. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03BD9943FFAFFF8FC328FC2FFB3E8D62
  26. World Checklist of Vascular Plants (WCVP): Allium ursinum L. 1753. Royal Botanic Gardens, Kew, preko GBIF-a. https://www.gbif.org/species/206503880
  27. WCVP: rasprostranjenost Allium ursinum po TDWG regionima. Royal Botanic Gardens, Kew. https://api.gbif.org/v1/species/206503880/distributions
  28. Lily of the Valley (Convallaria majalis). ASPCA Animal Poison Control. https://www.aspca.org/pet-care/animal-poison-control/toxic-and-non-toxic-plants/lily-valley
  29. Flora Europaea: Allium ursinum subsp. ursinum. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03BD9943FFC1FFE1C531F621F6398106
  30. Flora Europaea: Allium ursinum subsp. ucrainicum. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03BD9943FFC1FFE1C531F5D3F52F864E
  31. Euro+Med PlantBase: Allium ursinum. Botanic Garden and Botanical Museum Berlin. https://europlusmed.org/cdm_dataportal/taxon/e794079a-dbb5-4444-a1ed-5bdb866e651d
  32. Garlic (Allium sativum). ASPCA Animal Poison Control. https://www.aspca.org/pet-care/animal-poison-control/toxic-and-non-toxic-plants/garlic
  33. Autumn Crocus (Colchicum autumnale). ASPCA Animal Poison Control. https://www.aspca.org/pet-care/animal-poison-control/toxic-and-non-toxic-plants/autumn-crocus
  34. Kontingenti divlje flore, faune i gljiva koje se mogu sakupljati u 2023. godini. Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije. https://www.ekologija.gov.rs/sites/default/files/inline-files/Kontigenti%20-2023.godina.pdf
  35. Dopuna konkursa o izdavanju dozvola za sakupljanje divlje flore, faune i gljiva za 2014. godinu. Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije. https://ekologija.gov.rs/sites/default/files/biodiverzitet/Dopuna_Konkursa_o_izdavanju_dozvola_za_sakupljanje_divlje_flore_faune_i_gljiva.pdf
  36. Pravilnik o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama (Sl. novine FBiH 21/2020). FAOLEX. https://faolex.fao.org/docs/pdf/bih204206.pdf
  37. Crvena lista flore Federacije Bosne i Hercegovine (2013). Federalno ministarstvo okoliša i turizma. https://fmoit.gov.ba/wp-content/uploads/dokumenti/Crvena-lista-Flore-FBiH.pdf
  38. Službeni list Crne Gore 62/2010: lista nezaštićenih vrsta koje se sakupljaju u komercijalne svrhe. FAOLEX. https://faolex.fao.org/docs/pdf/mne179340.pdf
  39. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013). Narodne novine. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2013_12_144_3086.html
  40. IUCN Red List kategorija za Allium ursinum (preko GBIF-a). GBIF / IUCN. https://api.gbif.org/v1/species/2857601/iucnRedListCategory
  41. Peška V. i sar. (2019): Comparative Dissection of Three Giant Genomes: Allium cepa, Allium sativum, and Allium ursinum, Int. J. Mol. Sci. 20. PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6387171/

Fotografije

  • 20210508 Allium ursinum 02.jpg: Flocci Nivis, CC BY 4.0, izvor
  • 20220514 121510 Allium ursinum.jpg: Sdjurovic, CC0, izvor
  • Alium ursinum - Ljubljana (2).JPG: Benjamin Zwittnig, CC BY 2.5 si, izvor
  • Allium ursinum - 3248.jpg: Amada44, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Allium ursinum - 3253.jpg: Amada44, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Allium ursinum - Ljubljana.jpg: Benjamin Zwittnig, CC BY 2.5 si, izvor
  • Allium ursinum - fruits.jpg: Bartosz Cuber, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Allium ursinum Baranya.jpg: PAvdK, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Allium ursinum und Convallaria majalis.jpg: Olof Hreiðarsson, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Allium ursunum and waterdrop.jpg: Smihael, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Blad van Daslook (Allium ursinum).JPG: Dominicus Johannes Bergsma, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Bärlauch im Frühjahrs-Buchenwald.jpg: Rkurtz1, CC BY-SA 4.0, izvor

Podaci o nalazima

GBIF.org (2026-11-19), pretraga zapisa za taxonKey 2857601. Zbirni brojevi obuhvataju sve zapise; tačke za klik samo zapise pod CC0 i CC BY 4.0. Sloj gustine iscrtava GBIF map API.

Ilustracije

Watercolor ilustracije su napravljene uz pomoć vještačke inteligencije, prema fotografijama i istorijskim tablama u javnom vlasništvu, i provjerene naspram opisa iz izvora.