Atlas Biljaka
Gentianaceae · višegodišnja zeljasta biljka

Lincura

Gentiana lutea L. 1753

žuta lincura, balkanska lincura (subsp. symphyandra), srčanik, žuta sirištara, sirištara, žuti srčanik, srčenjak

Lincura (žuta lincura, srčanik) je visoka planinska biljka sa zlatnožutim cvjetovima u prešljenovima, u pazuhu naspramnih, plavkastozelenih listova.[1,2] Pod zemljom ima debeo, gorak korijen koji može biti duži od metra[3], zbog kojeg se vijekovima vadi za rakiju, likere i ljekovite gorke kapi.[4,5] Samonikla je u planinama srednje i južne Evrope, uključujući Balkan[6], a prije cvjetanja liči na otrovnu bijelu čemeriku, sa kojom često raste na istim livadama.[7]

Watercolor ilustracija cijele biljke lincure: visoka stabljika sa parovima plavkastozelenih listova, zlatnožuti cvjetovi u prešljenovima i debeo smeđi korijen
Porodica
Gentianaceae, red Gentianales[8]
Životni oblik
višegodišnja zeljasta biljka, hemikriptofit, sa zadebljalim glavnim korijenom[9]
Visina
50 do 120 cm[10,1], ponekad do 2 m[3]
Cvjeta
jun do avgust[1]
Svjetlo
svijetla, otvorena mjesta[1,9]
Stanište
planinski i subalpski pašnjaci i livade, rijetko niže[2]
Pažnja
prije cvjetanja liči na otrovnu bijelu čemeriku[7,3]
Zaštita
Aneks V Direktive o staništima EU[11]; zaštićena u Srbiji, Hrvatskoj i FBiH[12,13,14]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

01

Kako izgleda lincura

Iz debelog korijena početkom ljeta izbijaju jedna do tri uspravne, nerazgranate cvjetne stabljike.[15] Sve na njoj je u parovima: listovi stoje naspramno, a cvjetovi su skupljeni u gustim prešljenovima u pazuhu gornjih listova.[1,10]

Prešljen zlatnožutih cvjetova lincure u pazuhu para listova, sa jednim cvijetom izbliza

Cvijet i cvat

Krunica je zlatnožuta, široko otvorena, razdijeljena skoro do osnove na 5 do 6 uskih, šiljatih latica, bez pjega.[2,1] Čašica je tanka, kao opna, i sa jedne strane duboko rasječena.[1] Cvjetovi stoje po 3 do 10 u pazuhu gornjih listova, na drškama dugim oko 1 cm.[1] Jedna stabljika nosi oko 80 cvjetova na 4 do 8 čvorova.[15]

latice do 3,5 cmdrška oko 1 cm
Par naspramnih plavkastozelenih listova lincure koji sjede na stabljici

Listovi

Listovi su široko kopljasti do eliptični, plavkastozeleni, sa 5 do 7 jakih lučnih nerava.[10,1] Na stabljici stoje naspramno, u parovima, i sjede bez drške.[1] Najveći su pri dnu stabljike.[16]

do 30 cm dužine5 do 15 cm širine
Debeo, naboran korijen lincure, presječen da se vidi žućkasta unutrašnjost

Korijen

Glavni korijen može biti duži od metra i težak do 7 kg dok je svjež.[3] Žućkastu boju mu daju ksantoni, a gorke materije su najviše u kori korijena.[3] Biljka nema puzeće izdanke i razmnožava se samo sjemenom.[9]

preko 1 m dužinedo 7 kg svjež
Jajasta čahura lincure i krilate sjemenke

Plod i sjeme

Plod je jajasta smeđa čahura sa oko 75 krilatih sjemenki od oko 4 mm, koje raznosi vjetar.[15,9] Sjeme se rasipa u avgustu. Embrion mu je nedovoljno razvijen, pa skoro ne klija bez 60 do 90 dana hladnoće.[17]

oko 75 sjemenkisjeme oko 4 mm
02

Fotografije iz prirode

Fotografije sa Balkana i iz Alpa. Za svaku je naveden autor i licenca.

Klik na fotografiju otvara je u punoj veličini sa potpisom autora i licencom. Sve fotografije su pod licencama koje dozvoljavaju i komercijalnu upotrebu.

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

03

Lincura ili bijela čemerika?

Lincura i otrovna bijela čemerika (Veratrum album) često rastu jedna pored druge, a prije cvjetanja ih je lako zamijeniti ako niste botaničar.[7] Najsigurniji znak je raspored listova.[3,18]

Dvije mlade biljke bez cvijeta jedna pored druge: lijevo lincura sa parovima naspramnih listova, desno bijela čemerika sa listovima u spirali lincuračemerika

Lincura, Gentiana lutea

Listovi stoje u parovima, naspramno, i sjede na okrugloj, šupljoj stabljici.[1,2] Plavkastozeleni su, sa 5 do 7 lučnih nerava.[1] Cvjetovi su žuti.[18]

Bijela čemerika, Veratrum album

Listovi rastu pojedinačno, spiralno uz stabljiku, a naličje im je dlakavo.[19] Osnove listova su uvučene jedna u drugu sve do dna biljke.[19] Cvjetovi su bjeličasti, u metlici na vrhu stabljike.[19,20]

Obje biljke žive na planinskim livadama i pašnjacima, a čemerika i na mjestima gdje se stoka odmara.[2,19] Dok ne procvjetaju, lako ih je zamijeniti.[7]

Kad procvjetaju, razlika je jasna: lincura ima žute cvjetove, a čemerika bijele.[18] Prije toga je raspored listova najvažniji ključ.[3,18]

Čemerika sadrži alkaloide (protoveratrine) koji usporavaju rad srca i obaraju krvni pritisak.[21] U Francuskoj, Italiji i Njemačkoj opisana su trovanja ljudi koji su popili domaće vino, rakiju ili piće od lincure u kojem je bio korijen čemerike.[7,22,21] Prema EMA, većina opisanih trovanja „lincurom“ zapravo su trovanja čemerikom.[3] Ako posumnjate na trovanje, odmah pozovite hitnu pomoć.

Mlada lincura bez cvijeta, samo prizemni listovi u travi

Godine bez cvijeta

Lincura je dugovječna[15,23], raste sporo i prvi put cvjeta tek poslije više godina.[24] Ni odrasle biljke ne cvjetaju svake godine: u izuzetno toploj sezoni 2014/2015 dvije od četiri praćene populacije na Sardiniji uopšte nisu procvjetale.[23]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

04

Kada cvjeta lincura

Lincura cvjeta od juna do avgusta.[1] Na Balkanu je najviše nalaza u julu.[26] Sjeme sazrijeva ljeti, a vjetar ga raznosi u avgustu.[17]

Cvjetanje
Listovi
Sjeme sazrijeva
Sjetva (sjeme treba zimu)
Dijeljenje (u bašti)

Svjetlija nijansa = moguće, ali rjeđe (rano ili kasno u sezoni, zavisno od visine i izloženosti). Klik na mjesec filtrira i kartu ispod.

Nalazi na Balkanu po mjesecu (GBIF, n = 527)
JFMAMJJASOND

Broj nalaza pokazuje i kad ljudi najčešće fotografišu biljku, a to je vrijeme cvjetanja. Zato je ovo dobar pokazatelj cvjetanja na Balkanu, ali ne i tačan kalendar.

05

Rasprostranjenost na Balkanu

Svaka tačka je zabilježen nalaz iz GBIF-a, globalne baze podataka o biodiverzitetu. Pomjeri klizač ili klikni mjesec u kalendaru iznad i karta će pokazati samo nalaze iz tog mjeseca.[26]

Ružičasto: subsp. symphyandra (balkanska lincura)

Nalazi po zemlji

Ukupno 530 georeferenciranih zapisa. Klik na zemlju zumira kartu.

  • Slovenija230
  • Hrvatska135
  • Bosna i Hercegovina61
  • Crna Gora36
  • Srbija21
  • Albanija16
  • Bugarska13
  • Grčka9
  • Sjeverna Makedonija5
  • Kosovo4

Prirodni areal

Samonikla je u planinama srednje i južne Evrope: u Portugalu, Španiji, Francuskoj, na Korzici i Sardiniji, u Italiji, Švajcarskoj, Njemačkoj, Austriji, Rumuniji, Ukrajini i Turskoj.[6] Za Balkan Kew baza navodi Albaniju, Bugarsku, Grčku i takozvani sjeverozapadni Balkan, što su u toj šemi zemlje bivše Jugoslavije.[6,27] U Češkoj i Slovačkoj je unesena.[6,9]

Šta karta pokazuje (i šta ne)

Na Balkanu GBIF ima 530 nalaza: najviše u Sloveniji (230) i Hrvatskoj (135), zatim u BiH (61), Crnoj Gori (36) i Srbiji (21).[26] To pokazuje gdje se najviše bilježi, a ne gdje je biljke najviše. Ružičaste tačke su nalazi upisani kao balkanska podvrsta symphyandra. Tačke na koje se može kliknuti su samo zapisi pod otvorenim licencama (CC0 i CC BY), a sloj sa svim nalazima iscrtava sam GBIF.

06

Gdje raste lincura

Lincura raste na pašnjacima, livadama, među visokim zeljastim biljkama i u svijetlim šumama, u planinskom i subalpskom pojasu, a rijetko niže.[2]

Planinski pašnjak ljeti sa visokim žutim stabljikama lincure među travom i krečnjačkim kamenjem

Tipično stanište su joj pašnjaci na kojima pase stoka.[28] U Švajcarskoj je karakteristična vrsta krečnjačkih travnjaka sa šašikom (Seslerion).[29]

U Sjevernoj Makedoniji raste na krečnjačkim planinskim travnjacima i proplancima vlažnih borovih šuma, od 1300 do 2200 m.[30] Balkanska podvrsta je u FBiH poznata sa pašnjaka i kamenjara subalpskog pojasa, od Dinare, Cincara i Čvrsnice do Bjelašnice, Treskavice, Jahorine, Maglića i Zelengore.[31]

Od 174 balkanska GBIF zapisa sa upisanom visinom, najviše ih je (69) između 800 i 1000 m, 88 između 1000 i 2000 m, a samo 2 iznad 2000 m.[26] Voli umjereno vlažna, najčešće krečnjačka, glinovita tla.[2]

Svjetlosvijetlo do puno sunce
duboka sjenapuno sunce
Vlažnost tlaumjereno vlažno
suvomokro
Hranljive materijeumjereno siromašno do umjereno bogato
siromašnobogato
Reakcija tlaneutralno do bazno, često krečnjak
kiselobazno
Ellenbergove indikatorske vrijednosti[9]
7
svjetlo
3
toplota
5
vlaga
5x
reakcija tla
3
azot

Ellenbergove vrijednosti pokazuju na skali od 1 do 9 gdje biljka raste u prirodi. Ove su iz češke baze flore, za podvrstu lutea, a oznaka x znači da je za reakciju tla generalist.[9] Švajcarska Flora Helvetica (po Landoltu) daje slično: svijetla mjesta, umjereno vlažno, neutralno do bazno tlo (pH 5,5 do 8,5) i umjereno siromašno do umjereno bogato hranljivim materijama.[1] Trake iznad su opisni prikaz istih podataka.

Nadmorska visina nalaza na Balkanu (GBIF, 174 zapisa sa visinom)
0-200 m4
200-400 m0
400-600 m2
600-800 m9
800-1000 m69
1000-1200 m19
1200-1400 m25
1400-1600 m19
1600-2000 m25
2000-2400 m2
07

Uzgoj lincure u bašti

Ne vadite je iz prirode: zaštićena je u Srbiji, Hrvatskoj i FBiH.[12,13,14] Zbog zaštite se korijen za industriju uglavnom gaji na plantažama, najviše u Njemačkoj i Francuskoj.[3] Za baštu je strpljiva biljka: raste sporo i cvjeta tek poslije više godina.[24]

Položaj

Puno sunce ili polusjena.[25] Najbolje uspijeva gdje su ljeta svježa i vlažna[25], a loše podnosi vruće i sparne ljetne noći.[24]

Zemljište

Stalno vlažno, ali ocjedito i humusno tlo.[25] Odgovara joj bogata pjeskovita ilovača, blago bazna.[24] Ne podnosi ni sušu ni zabarenost.[25]

Sjetva

Sjeme mora proći hladnoću: bez 60 do 90 dana na oko 1 °C klijanje je nulto ili vrlo slabo. Toplota od 25 do 30 °C smanjuje klijanje i kad je mirovanje prekinuto.[17]

Strpljenje

Do pune zrelosti treba joj 2 do 5 godina[25], a do prvog cvijeta često i više.[24] Dostiže 1 do 1,5 m visine i 0,5 do 1 m širine.[25]

Razmnožavanje i njega

Može se dijeliti u proljeće. Orezivanje nije potrebno.[25] Odgovara joj divlja livada, prerijska sadnja ili gredica.[25]

Zima

Otporna je do oko -15 °C (RHS H5)[25] i gaji se u USDA zonama 4 do 8.[24]

Štetočine i problemi

  • Mogu je napasti puževi, a od bolesti je uglavnom pošteđena.[25,24]
  • U prirodi gusjenice leptira jedu sjeme u čahurama prije nego što se raspe.[15]
08

Lincura i bijela čemerika: kako ih razlikovati

Prije cvjetanja lincuru je lako zamijeniti sa otrovnom bijelom čemerikom, koja često raste odmah pored nje.[7] Na planinama Balkana raste i tačkasta lincura, sa blijedim, pjegavim cvjetovima.[33]

Lincura (Gentiana lutea), watercolor ilustracija

Lincura

Gentiana lutea

  • Listovi naspramni, u parovima.[3,18]
  • Cvjetovi zlatnožuti, nepjegavi, razdijeljeni skoro do osnove.[2,1]
  • Visoka 50 do 120 cm, cvjetovi na drškama oko 1 cm.[1]
Bijela čemerika (Veratrum album), watercolor ilustracija

Bijela čemerika

Veratrum album

  • Listovi pojedinačno, u spirali, naličje dlakavo.[19]
  • Cvjetovi bjeličasti, u metlici na vrhu stabljike.[19,20]
  • Vrlo otrovna: usporava rad srca i obara pritisak.[21,22]
Tačkasta lincura (Gentiana punctata), watercolor ilustracija

Tačkasta lincura

Gentiana punctata

  • Niža, 20 do 60 cm, cvjetovi bez drške.[32]
  • Krunica zvonasta, blijedo zelenkastožuta, obično sa tamnoljubičastim pjegama.[32]
  • Raste više, na kiselim tlima. Na Balkanu je ima južno do Albanije i Bugarske.[33]
Cvjetovi balkanske lincure izbliza, sa prašnicima sraslim u cjevčicu u sredini cvijeta
Balkan

Balkanska lincura, subsp. symphyandra

Razlikuje se od tipske podvrste po prašnicima srastlim u cjevčicu, dok su kod podvrste lutea slobodni.[34,35] Flora Europaea je vodi za Balkansko poluostrvo i jugoistočne Alpe[34], a Kew baza za Albaniju, Bugarsku, Grčku, Italiju, Tursku i sjeverozapadni Balkan.[36] Opisao ju je Murbeck 1891, a jedan od tipskih primjeraka sakupljen je na Pelisteru u Sjevernoj Makedoniji.[37] Flora Grčke je vodi kao zasebnu vrstu, Gentiana symphyandra.[37]

Na karti je označena ružičastom bojom: na Balkanu GBIF ima 168 nalaza upisanih kao ova podvrsta, najviše iz Hrvatske (63), BiH (39) i Slovenije (32).[26] U srpskom Pravilniku i u FBiH zaštićena je upravo ona.[12,14]

Kew baza prihvata još tri podvrste: tipsku lutea, vardjanii, koju vodi samo za sjeverozapadni Balkan, i montserratii iz Španije, kao i varijetet aurantiaca.[38,39] Švajcarska Info Flora je podvrstu vardjanii 2017. prijavila i kao novootkrivenu za Švajcarsku.[40] Varijetet aurantiaca sa sjeverozapada Pirinejskog poluostrva ima narandžaste cvjetove i ugrožen je.[28]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

09

Za šta se koristi lincura: korijen, rakija i čaj

Korijen lincure se koristi za gorka pića i kao biljni lijek. Zbog zaštite i opasne zamjene sa čemerikom sakupljanje u prirodi nije za amatere.

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

Lincura u rakiji i likerima

Korijen je glavni sastojak gorkog likera koji se pije u sjevernoj i srednjoj Italiji i u alpskim krajevima Francuske, Švajcarske, Njemačke, Austrije i Slovenije, a često se pravi i kod kuće.[4] Gorčinu daju gentiopikrozid i amarogentin.[4] Eterično ulje (0,1 do 0,2%) daje likeru karakterističnu aromu.[3]

Za liker se vade korijeni biljaka starih najmanje pet godina, a populacije se obnavljaju izuzetno sporo.[4] U Švajcarskoj i susjednim krajevima se na mnogim mjestima prorijedila upravo zbog vađenja korijena za rakiju.[2] Najveća opasnost je zamjena: opisana su trovanja ljudi koji su popili domaće vino, rakiju ili piće od lincure u kojem je bio korijen bijele čemerike.[7,22,21]

Za šta je dobra lincura po EMA

Evropska agencija za lijekove (EMA) priznaje korijen lincure (Gentianae radix) kao tradicionalni biljni lijek za privremeni gubitak apetita i blage tegobe sa varenjem.[5] Ta ocjena počiva na dugoj upotrebi, a ne na kliničkim studijama.[41] Koristi se kao čaj, suvi ili tečni ekstrakt ili tinktura, samo kod odraslih.[5] Ako tegobe traju duže od dvije sedmice ili se pogoršaju, treba se javiti ljekaru.[5]

Ovo nije savjet za liječenje: prije upotrebe pitajte ljekara ili farmaceuta.

Upozorenja

  • Najopasnija greška je zamjena sa bijelom čemerikom. Prema EMA, većina opisanih trovanja „lincurom“ zapravo su trovanja čemerikom[3], a piće od pogrešnog korijena izaziva mučninu, povraćanje, usporen rad srca i pad pritiska.[22,7]
  • EMA ne preporučuje korijen djeci i mladima do 18 godina, ni u trudnoći i dojenju. Ne smiju ga uzimati osobe preosjetljive na njega.[5]
  • Za neke ksantone iz lincure prijavljeni su pozitivni Ames testovi, a ispitivanja genotoksičnosti, kancerogenosti i uticaja na reprodukciju nisu rađena.[5] Tinkture i tečni ekstrakti sadrže alkohol.[5]
  • Ljubimci: podatke o otrovnosti za pse i mačke nismo našli. EFSA nije mogla da potvrdi da je tinktura korijena bezbjedna kao dodatak hrani za dugovječne životinje, zbog genotoksičnosti ksantona i gentiopikrozida u laboratoriji.[42]
  • Ne vadite je iz prirode: u većem dijelu regiona je zaštićena (vidi Zaštitu).

Za pčele i prirodu

Lincura je samonekompatibilna i bez insekata ne daje sjeme.[28] Najviše je oprašuju bumbari[15], a posjećuju je i medonosne i samotarske pčele, osolike muhe, leptiri i bube.[9] Što više posjeta, to više sjemena.[43]

10

Smije li se vaditi korijen lincure: status zaštite

Status se razlikuje od zemlje do zemlje. U Srbiji i FBiH propis izričito navodi balkansku podvrstu symphyandra.

PodručjeStatusDetalji
SrbijaZaštićenaPrilog II Pravilnika o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama (Sl. glasnik RS 5/2010, 47/2011), kao Gentiana lutea subsp. symphyandra, balkanska lincura. Nije označena kao komercijalna vrsta, pa se može koristiti samo uz dozvolu Ministarstva.[12]
Republika SrpskaZabranjeno komercijalno sakupljanjePrema TRAFFIC-u (2010), pravilnik o korišćenju ostalih šumskih proizvoda Republike Srpske stavlja je na listu biljaka zabranjenih za komercijalne sakupljače.[44] Sam pravilnik nismo pročitali.
Federacija BiHZaštićena Ugrožena (EN)Prilog II Pravilnika o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama (Sl. novine FBiH 21/2020), kao subsp. symphyandra.[14] Na Crvenoj listi flore FBiH je ugrožena (EN), a jedan od glavnih razloga je iskopavanje korijena za liječenje.[31]
HrvatskaStrogo zaštićenaPrilog I Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013), pod hrvatskim imenom srčenjak i oznakom DS5.[13]
Sjeverna MakedonijaZabranjeno sakupljanje Ranjiva (VU)Na nacionalnoj Crvenoj listi (2019) je ranjiva: poznata je sa samo sedam lokaliteta, gdje sakupljači nezakonito vade cijele biljke. Po istom izvoru, sakupljanje i promet zabranjeni su od 2006, a subsp. symphyandra je strogo zaštićena (Sl. vesnik 139/2011).[30]
Crna GoraNije provjerenoNije na listi nezaštićenih vrsta koje se sakupljaju u komercijalne svrhe (Sl. list CG 62/2010).[45] Akt o zaštićenim vrstama nismo uspjeli pročitati iz primarnog izvora.
Slovenija, Albanija, Bugarska, Grčka, KosovoNije provjerenoZakonske akte za ova područja još nismo pročitali iz primarnog izvora. Status dopunjavamo kad ga provjerimo.
Evropska unijaAneks V (upravljanje sakupljanjem)Vrsta čije sakupljanje u prirodi može biti predmet mjera upravljanja (Direktiva 92/43/EEZ).[11] Trgovinu reguliše i Uredba Komisije 1320/2014.[4]
Svijet (IUCN)Nije provjerenoStranicu IUCN Crvene liste nismo mogli otvoriti. GBIF za ovu vrstu vraća kategoriju NE (nije procijenjena).[46]

Zakoni se mijenjaju. Prije sakupljanja u prirodi provjerite važeći propis i potrebnu dozvolu kod nadležnog ministarstva.

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

11

Taksonomija i porodica

Lincura je tipska vrsta roda Gentiana: kad botaničari određuju šta je pravi rod lincura, mjerilo je upravo ona.[47]

  1. CarstvoPlantaebiljke
  2. RazdioTracheophytavaskularne biljke[8]
  3. KlasaMagnoliopsidaskrivenosjemenice, dvosupnice[8]
  4. RedGentianales[8]
  5. PorodicaGentianaceaelincure[8]
  6. RodGentianaona je tipska vrsta roda[47]
  7. SekcijaGentianakrupni listovi pri dnu, opnasta čašica[16]
  8. VrstaGentiana lutea L.Species Plantarum, 1753[8]

Ime joj je dao Linné 1753. u djelu Species Plantarum.[8,10] Tipski primjerak (lektotip) čuva se u herbarijumu Georgea Clifforta u Londonu.[47]

Među sinonimima su Asterias lutea (L.) Borkh., Swertia lutea (L.) Vest i Gentianusa lutea (L.) Pohl, a za tipsku podvrstu i Gentiana major Bubani.[38]

Ima 40 hromozoma (2n = 40).[2,9] Sa drugim vrstama iste sekcije ponekad pravi hibride, ali rijetko.[34]

12

Zanimljivosti

Ime po ilirskom kralju.Rod je dobio ime po Genciju, kralju Ilira (vladao oko 180 do 168. godine prije nove ere), za kojeg se vjerovalo da je otkrio ljekovitost korijena.[24,48]

Najgorča poznata supstanca.Amarogentin iz korijena ima indeks gorčine 58 miliona i smatra se najgorčom poznatom supstancom.[3,4]

Kilogrami pod zemljom.Glavni korijen može biti duži od metra i težak do 7 kg.[3]

Linné i Norveška.Linné je 1753. među staništima naveo i Alpe Norveške, ali je danas Kew baza ne vodi ni za Norvešku ni za ostatak sjevera Evrope.[47,6]

Šećer ili gorčina.Gorke materije u korijenu su najveće u proljeće, a šećeri ljeti, do jula. Gorčine je više u biljkama sa veće nadmorske visine.[3]

Pobjegla iz bašte.U Češkoj nije samonikla: tamo je namjerno unesena između 1500. i 1800. godine i podivljala.[9]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

13

Česta pitanja

Za šta se koristi lincura?

EMA korijen lincure priznaje kao tradicionalni biljni lijek za privremeni gubitak apetita i blage tegobe sa varenjem, kao čaj, ekstrakt ili tinkturu, samo kod odraslih.[5] Ta ocjena počiva na dugoj upotrebi, a ne na kliničkim studijama.[41] Korijen je i glavni sastojak gorkih likera u Italiji i alpskim zemljama.[4]

Da li lincura snižava holesterol?

U izvorima koje koristimo nema potvrde za to, kao ni za jetru, šećer ili pritisak. EMA korijen lincure priznaje samo za privremeni gubitak apetita i blage tegobe sa varenjem[5], i to na osnovu duge upotrebe, a ne kliničkih studija.[41]

Kako razlikovati lincuru od čemerike?

Lincura ima listove u parovima, naspramno, a bijela čemerika pojedinačno, u spirali uz stabljiku.[3,18,19] Kad procvjetaju, lincura ima žute, a čemerika bijele cvjetove.[18] Čemerika je vrlo otrovna[21,22], pa korijen ne vadite ako niste potpuno sigurni.

Smije li se vaditi korijen lincure?

U Srbiji je balkanska lincura zaštićena i može se koristiti samo uz dozvolu Ministarstva.[12] U Hrvatskoj je strogo zaštićena[13], a u FBiH zaštićena i na Crvenoj listi kao ugrožena, između ostalog zbog iskopavanja korijena.[14,31]

Gdje raste lincura?

Na planinskim i subalpskim pašnjacima i livadama, rijetko niže.[2] U FBiH je balkanska podvrsta poznata od Dinare, Cincara i Čvrsnice do Bjelašnice, Treskavice, Jahorine, Maglića i Zelengore.[31]

Ko ne smije koristiti lincuru?

EMA korijen ne preporučuje djeci i mladima do 18 godina, ni u trudnoći i dojenju, a ne smiju ga uzimati ni osobe preosjetljive na njega.[5] Tinkture i tečni ekstrakti sadrže alkohol.[5]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

14

Izvori

Svaka tvrdnja na stranici ima oznaku izvora. Posljednja provjera: 19. 11. 2026.

Prikaži izvoreSakrij izvore (48)
  1. Lauber, Wagner i Gygax (2018): Flora Helvetica, Gentiana lutea (sa ekološkim vrijednostima po Landoltu). Plazi. https://treatment.plazi.org/id/91DC7A379B0F1AD29A5082ACF740CB4B
  2. Hess, Landolt i Hirzel: Flora der Schweiz, Gentiana lutea. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/A5F46CFBD9614F47B3D3ED102B5443DF
  3. Assessment report on Gentiana lutea L., radix (EMA/HMPC/607863/2017). European Medicines Agency. https://www.ema.europa.eu/en/documents/herbal-report/assessment-report-gentiana-lutea-l-radix-revision-1_en.pdf
  4. Fiorito S. i sar. (2022): Leaves of Yellow Gentian (Gentiana lutea) as an Alternative Source of Bitter Secoiridoid Glycosides, J. Nat. Prod.. PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9937557
  5. European Union herbal monograph on Gentiana lutea L., radix (EMA/HMPC/607861/2017). European Medicines Agency. https://www.ema.europa.eu/en/documents/herbal-monograph/european-herbal-monograph-gentiana-lutea-l-radix-revision-1_en.pdf
  6. WCVP: rasprostranjenost Gentiana lutea po TDWG regionima. Royal Botanic Gardens, Kew. https://api.gbif.org/v1/species/207142506/distributions
  7. Garnier R. i sar. (1985): Acute dietary poisoning by white hellebore (Veratrum album L.), 5 slučajeva, Ann. Med. Interne (sažetak). PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/4073696/
  8. GBIF Backbone Taxonomy: Gentiana lutea L. 1753. GBIF. https://www.gbif.org/species/3170040
  9. Pladias: Gentiana lutea subsp. lutea, karakteristike i Ellenbergove vrijednosti. Pladias, baza češke flore. https://pladias.cz/en/factsheet/default/5403
  10. Flora Europaea: Gentiana lutea, opis vrste. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FFDF5548E84A6E4CF3EB15F3
  11. Direktiva Savjeta 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (prečišćen tekst 1.7.2013). EUR-Lex. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:01992L0043-20130701
  12. Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva (Sl. glasnik RS 5/2010, 47/2011). Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije. https://www.ekologija.gov.rs/sites/default/files/old-documents/I_Prirodni_resursi/1._Usvojeni_propisi/1.3._Pravilnici/PRAVILNIK-o-proglasenju-i-zastiti-zasticenih-vrsta.pdf
  13. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013). Narodne novine. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2013_12_144_3086.html
  14. Pravilnik o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama (Sl. novine FBiH 21/2020). FAOLEX. https://faolex.fao.org/docs/pdf/bih204206.pdf
  15. Sobral M. i sar. (2015): Selective Pressures Explain Differences in Flower Color among Gentiana lutea Populations, PLoS One. PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4501686
  16. Flora Europaea: Gentiana sect. Gentiana. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FFDF5548E84D6D79F512143B
  17. Cuena-Lombraña A. i sar. (2020): Predicting the consequences of global warming on Gentiana lutea germination at the edge of its distributional and ecological range, PeerJ. PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7210811
  18. Festa M. i sar. (1996): A case of Veratrum poisoning, Minerva Anestesiol. (sažetak). PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/9045097/
  19. Lauber, Wagner i Gygax (2018): Flora Helvetica, Veratrum album. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/3450613B9E86D2DCA64660C7C23F7994
  20. Hess, Landolt i Hirzel: Flora der Schweiz, Veratrum album. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/5BB5AFCDA7A3B762883D5D55D16E3F02
  21. Grobosch T. i sar. (2008): Accidental intoxication with Veratrum album, J. Anal. Toxicol. (sažetak). PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19021933/
  22. Zagler B. i sar. (2005): Dietary poisoning with Veratrum album, a report of two cases, Wien. Klin. Wochenschr. (sažetak). PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/15773425/
  23. Cuena-Lombraña A. i sar. (2018): The impact of climatic variations on the reproductive success of Gentiana lutea L. in a Mediterranean mountain area, Int. J. Biometeorol. (sažetak). PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29602965/
  24. Gentiana lutea, Plant Finder. Missouri Botanical Garden. https://plantfinder.mobot.org/PlantFinderDetails.aspx?taxonid=280801
  25. Gentiana lutea, great yellow gentian. Royal Horticultural Society. https://www.rhs.org.uk/plants/7793/gentiana-lutea/details
  26. GBIF occurrence search: Gentiana lutea, preuzeto 2026-11-19. GBIF.org. https://www.gbif.org/occurrence/search?taxon_key=3170040
  27. World Geographical Scheme for Recording Plant Distributions (TDWG WGSRPD). TDWG. https://github.com/tdwg/wgsrpd
  28. González-López O. i sar. (2014): Genetic variation of the endangered Gentiana lutea L. var. aurantiaca in populations from the Northwest Iberian Peninsula, Int. J. Mol. Sci.. PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4100139
  29. Info Flora: Gentiana lutea L.. Info Flora Schweiz, preko Plazija. https://treatment.plazi.org/id/925F4FB7DA34BA3A85F36A85A804A42A
  30. The National Red List of North Macedonia: Gentiana lutea (2019). Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije. https://redlist.moepp.gov.mk/gentiana-lutea/
  31. Crvena lista flore Federacije Bosne i Hercegovine (2013). Federalno ministarstvo okoliša i turizma. https://fmoit.gov.ba/wp-content/uploads/dokumenti/Crvena-lista-Flore-FBiH.pdf
  32. Flora Europaea: Gentiana punctata. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FFDF5548E84A6A3DF4221E10
  33. Hess, Landolt i Hirzel: Flora der Schweiz, Gentiana punctata. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/25697F5946C4AFB1B9B31857360463C4
  34. Flora Europaea: Gentiana lutea subsp. symphyandra (Murb.) Hayek. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FFDF5548E84B6895F69713C9
  35. Flora Europaea: Gentiana lutea subsp. lutea. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FFDF5548E84C682DF78912BF
  36. WCVP: Gentiana lutea subsp. symphyandra Murb., rasprostranjenost. Royal Botanic Gardens, Kew. https://api.gbif.org/v1/species/207142521/distributions
  37. Reich D. i sar. (2021): The type specimens in Eugen von Halácsy's Herbarium Graecum, Phytotaxa 493: Gentiana lutea subsp. symphyandra. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/285787A9FFD2604CFB98F8D2672A91A9
  38. WCVP: prihvaćene podvrste i sinonimi Gentiana lutea. Royal Botanic Gardens, Kew, preko GBIF-a. https://api.gbif.org/v1/species/search?q=Gentiana%20lutea&datasetKey=f382f0ce-323a-4091-bb9f-add557f3a9a2
  39. WCVP: Gentiana lutea subsp. vardjanii Wraber, rasprostranjenost. Royal Botanic Gardens, Kew. https://api.gbif.org/v1/species/207142517/distributions
  40. Info Flora: Gentiana lutea subsp. vardjanii Wraber. Info Flora Schweiz, preko Plazija. https://treatment.plazi.org/id/BF14904D32C950E6C8ACF59ABEC66A7D
  41. Gentianae radix: herbal medicinal product, sažetak za javnost. European Medicines Agency. https://www.ema.europa.eu/en/medicines/herbal/gentianae-radix
  42. EFSA FEEDAP Panel (2023): Safety of a feed additive consisting of a tincture derived from the roots of Gentiana lutea L. for all animal species, EFSA Journal. EFSA / PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9950874
  43. Sobral M. i sar. (2017): Differences in pollination success between local and foreign flower color phenotypes: a translocation experiment with Gentiana lutea, PeerJ. PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5299997
  44. New rules over use of forest products in Bosnia and Herzegovina (15. 4. 2010). TRAFFIC. https://www.traffic.org/news/new-rules-over-use-of-forest-products-in-bosnia-and-herzegovina
  45. Službeni list Crne Gore 62/2010: lista nezaštićenih vrsta koje se sakupljaju u komercijalne svrhe. FAOLEX. https://faolex.fao.org/docs/pdf/mne179340.pdf
  46. IUCN Red List kategorija za Gentiana lutea (preko GBIF-a). GBIF / IUCN. https://api.gbif.org/v1/species/3170040/iucnRedListCategory
  47. Jarvis C. (2007): Order out of Chaos, Linnaean plant names and their types: Gentiana lutea. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/2466D9F10AC13ADFCA5A32C17EB8F9C0
  48. Gentiana lutea (unakrsna provjera). Wikipedia. https://en.wikipedia.org/wiki/Gentiana_lutea

Fotografije

  • Banskouuu-Pirin2009 169.jpg: Dgeorgieff, CC BY-SA 4.0, izvor
  • Enzianwurzeln für Schnaps Staatsarchiv Bern FN Jost N 434.jpg: Carl Jost (1899-1967), CC BY-SA 4.0, izvor
  • GelberEnzianH5a.jpg: Helge Klaus Rieder, CC0, izvor
  • GelberEnzianH7a.jpg: Helge Klaus Rieder, CC0, izvor
  • Gentiana lutea (La Givrine).jpg: Arkelin, CC BY 4.0, izvor
  • Gentiana lutea DriedRoots.JPG: B.navez, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Gentiana lutea in Chablais (4).jpg: Krzysztof Golik, CC BY-SA 4.0, izvor
  • Gentiana lutea in Mont-Saxonnex (2).jpg: Tournasol7, CC BY 4.0, izvor
  • Gentiana lutea ssp. symphyandra PID1352-1.jpg: Benjamin Zwittnig, CC BY 2.5 si, izvor
  • Gentiana lutea ssp. symphyandra PID1962-1.jpg: Benjamin Zwittnig, CC BY 2.5 si, izvor
  • Great Yellow Gentian imported from iNaturalist photo 184401636 on 7 March 2024.jpg: (c) Santiago Martín-Bravo, some rights reserved (CC BY), CC BY 4.0, izvor

Podaci o nalazima

GBIF.org (2026-11-19), pretraga zapisa za taxonKey 3170040. Zbirni brojevi obuhvataju sve zapise; tačke za klik samo zapise pod CC0 i CC BY 4.0. Sloj gustine iscrtava GBIF map API.

Ilustracije

Watercolor ilustracije su napravljene uz pomoć vještačke inteligencije, prema fotografijama i istorijskim tablama u javnom vlasništvu, i provjerene naspram opisa iz izvora.