Atlas Biljaka
Primulaceae · višegodišnja zeljasta biljka

Jagorčevina

Primula vulgaris Huds. 1762

jagorčina, jaglič, obični jaglac, jaglac

Jagorčevina (u Hrvatskoj jaglac) je jedan od prvih cvjetova proljeća. Blijedožuti cvjetovi rastu svaki na svojoj dlakavoj dršci, pravo iz rozete naboranih listova, bez zajedničke stabljike.[1] Ime roda dolazi od latinskog primus, prvi, jer cvjeta među prvima u godini.[2] Raste u svijetlim listopadnim šumama, šikarama i živicama[3], a samonikla je u svim zemljama Balkana.[4] Ne treba je miješati sa jaglikom (Primula veris), kojoj su tamnožuti cvjetovi skupljeni u štit na vrhu visoke stabljike.[5]

Watercolor ilustracija cijele biljke jagorčevine: rozeta naboranih listova, blijedožuti cvjetovi na dlakavim drškama i korijenje
Porodica
Primulaceae, red Ericales[6]
Životni oblik
višegodišnja zeljasta biljka, hemikriptofit[7]
Visina
oko 20 cm[8], do 30 cm[9]
Cvjeta
februar do maj[7]
Svjetlo
polusjena do sunce[8]; u prirodi rijetko na punom svjetlu[10]
Zemljište
vlažno, hranljivo, ilovasto, neutralno do blago kiselo[3]
Otpornost na mraz
RHS H7, ispod -20 °C[8]
Zaštita u Srbiji
zaštićena divlja vrsta, sakupljanje samo uz dozvolu[11]
01

Kako izgleda jagorčevina

Jagorčevina nema pravu cvjetnu stabljiku: svaki cvijet raste na svojoj dršci iz središta rozete. Po tome se najlakše razlikuje od jaglike i visokog jaglaca, kojima su cvjetovi skupljeni u štit na vrhu visoke stabljike.[1,5]

Cvijet jagorčevine spreda

Cvijet

Krunica je ravna i otvorena, blijedožuta, sa pet žutozelenih do narandžastih mrlja oko ždrijela, i blago miriše.[12] Pet režnjeva je duboko urezano na vrhu, pa svaki liči na srce.[3]

prečnik 2 do 4 cmrežnjevi 11 do 16 mm
Cvijet jagorčevine sa strane, sa čašicom i dlakavom drškom

Drška i čašica

Drška je duga i obrasla dugim dlakama. Dok biljka cvjeta drška stoji uspravno, a kad cvijet precvjeta i počne plod, polegne na tlo. Čašica je cjevasta, sa uskim, zašiljenim zupcima.[1]

drška 6 do 20 cmčašica 1 do 2 cm
List jagorčevine, lice i naličje

List

Obrnuto jajast do jezičast, nepravilno nazubljen, sa izrazito naboranim licem. Postepeno se sužava u kratku krilatu dršku.[1,12] Naličje je sivozeleno, sa dlakama na nervima.[3]

5 do 25 cm dužine2 do 6 cm širine
Rozeta jagorčevine odozgo sa cvjetovima u sredini

Rozeta

Listovi rastu u rastresitoj prizemnoj rozeti.[1] Biljka se vegetativno širi samo bočnim rozetama, na vrlo kratke razdaljine.[13]

bez cvjetne stabljike
Rizom i korijenje jagorčevine

Rizom i korijen

Pod zemljom je kratak rizom[10] sa snopom kratkog smeđeg korijenja.[9] Pupoljci za iduću godinu prezimljavaju tik uz površinu tla, zbog čega se biljka vodi kao hemikriptofit.[7]

višegodišnja
Čahura u čašici i sjemenke jagorčevine sa elaiozomom

Plod i sjeme

Plod je jajasta čahura skrivena u čašici, kraća od nje.[1,3] Sjeme je ljepljivo i ima mali uljasti privjesak, elaiozom, koji privlači mrave.[1]

čahura 5 do 9 mm
02

Fotografije iz prirode

Fotografije sa Balkana i iz ostatka Evrope. Za svaku je naveden autor i licenca.

Klik na fotografiju otvara je u punoj veličini sa potpisom autora i licencom. Sve fotografije su pod licencama koje dozvoljavaju i komercijalnu upotrebu.

03

Cvijet, oprašivanje i sjeme

Jagorčevina ima dva tipa cvijeta, ali nikad na istoj biljci. Na jednima je žig na ulazu u cijev krunice, a na drugima prašnici. Ova pojava se zove heterostilija, a Darwin ju je proučavao upravo na jaglacima.[5,14]

Uzdužni presjek dva tipa cvijeta jagorčevine pinthrum

Pin cvijet (dugovrati)

Žig na dugom vratu tučka stoji na samom otvoru krunice, a prašnici su skriveni na sredini cijevi.[5] Darwin je opisao da je žig pin cvijeta loptast i hrapaviji.[14]

Thrum cvijet (kratkovrati)

Prašnici stoje na otvoru krunice, a žig na kratkom vratu je duboko u cijevi.[5] Thrum cvijet daje veća, ali malobrojnija polenova zrna.[15]

Biljka je samonekompatibilna i mora se oprašiti polenom drugog tipa cvijeta.[13,5] Za oba tipa je zaslužan jedan blok gena (S-lokus, supergen) od oko 280 do 300 hiljada baznih parova i pet gena, koji imaju samo thrum biljke.[15]

Muha zujalica sa dugim rilom na cvijetu jagorčevine

Ko je oprašuje

Najviše bumbari i druge pčele. Lokalno su važne i osolike muhe, muhe zujalice (Bombylius) i leptiri.[13]

Mrav nosi sjemenku jagorčevine držeći je za elaiozom

Ko raznosi sjeme

Mravi i glodari, obično samo nekoliko centimetara do decimetra od biljke.[13] Mrave mami uljasti privjesak na sjemenci.[1,7]

04

Kada cvjeta jagorčevina

Jagorčevina cvjeta od februara do maja.[7,19] U blagim zimama prvi cvjetovi mogu se pojaviti već u decembru[17], a rijetko procvjeta i drugi put u jesen.[3]

Cvjetanje
Listovi (rozeta)
Sjeme sazrijeva
Sjetva
Dijeljenje busena

Svjetlija nijansa = moguće, ali rjeđe (rano ili kasno u sezoni, zavisno od visine i izloženosti). Klik na mjesec filtrira i kartu ispod.

Nalazi na Balkanu po mjesecu (GBIF, n = 2056)
JFMAMJJASOND

Broj nalaza pokazuje i kad ljudi najčešće fotografišu biljku, a to je vrijeme cvjetanja. Zato je ovo dobar pokazatelj cvjetanja na Balkanu, ali ne i tačan kalendar.

05

Rasprostranjenost na Balkanu

Svaka tačka je zabilježen nalaz iz GBIF-a, globalne baze podataka o biodiverzitetu. Pomjeri klizač ili klikni mjesec u kalendaru iznad i karta će pokazati samo nalaze iz tog mjeseca.[18]

Ružičasto: subsp. rubra (sibthorpii)

Nalazi po zemlji

Ukupno 2062 georeferenciranih zapisa. Klik na zemlju zumira kartu.

  • Hrvatska735
  • Slovenija721
  • Grčka240
  • Srbija97
  • Bosna i Hercegovina85
  • Bugarska62
  • Crna Gora57
  • Albanija31
  • Sjeverna Makedonija26
  • Kosovo8

Prirodni areal

Samonikla je od Irske, Britanije, Norveške i Švedske, preko srednje i južne Evrope, do Krima, Kavkaza, Turske i Libana, kao i u Alžiru i Maroku.[4] Za Balkan Kew baza navodi Albaniju, Bugarsku, Grčku, evropsku Tursku i takozvani sjeverozapadni Balkan. U toj šemi to su zemlje bivše Jugoslavije.[4,20]

Šta karta pokazuje (i šta ne)

Najviše nalaza ima u Sloveniji i Hrvatskoj, jer se tamo najviše bilježi i fotografiše, a ne zato što biljke ima više. Malo tačaka u Bosni i Hercegovini ili Srbiji znači da je slabo zabilježena, a ne da je rijetka. Tačke na koje se može kliknuti su samo zapisi pod otvorenim licencama (CC0 i CC BY), a sloj sa svim nalazima iscrtava sam GBIF.

06

Gdje raste jagorčevina

Jagorčevina prirodno raste u svijetlim listopadnim šumama, šikarama, živicama i na oskudnim livadama, u brdskom i planinskom pojasu.[3]

Jagorčevine na šumskom tlu bukove šume u rano proljeće

Voli vlažna i sjenovita mjesta.[1] Hlad podnosi dobro, ali najbogatije cvjeta na šumskim progalama.[13]

U Hrvatskoj je karakteristična za šume hrasta kitnjaka i običnog graba[7] i raste do oko 1200 m nadmorske visine.[9] Na Balkanu GBIF zapisi sa visinom idu najčešće od 200 do 800 m.[18]

Najbolje joj odgovaraju vlažna, hranljiva, ilovasta tla, neutralna do blago kisela.[3] U bašti podnosi i blago bazna tla.[17,8]

Svjetlopolusjena
duboka sjenapuno sunce
Vlažnost tlasvježe do vlažno
suvomokro
Hranljive materijeumjereno do bogato
siromašnobogato
Reakcija tlablago kiselo do blago bazno
kiselobazno
Ellenbergove indikatorske vrijednosti[7]
6
svjetlo
5
toplota
4
kontinen­talnost
5
vlaga
7
reakcija tla
5
azot

Ellenbergove vrijednosti pokazuju na skali od 1 do 9 gdje biljka raste u prirodi. Češka baza flore daje skoro iste brojke (svjetlo 5, toplota 6, vlaga 5, reakcija 7, azot 5).[10] Trake iznad su opisni prikaz istih podataka.

Nadmorska visina nalaza na Balkanu (GBIF, 234 zapisa sa visinom)
0-200 m37
200-400 m44
400-600 m61
600-800 m42
800-1000 m23
1000-1200 m16
1200-1400 m6
1400-1600 m5
07

Uzgoj jagorčevine u bašti i saksiji

RHS joj je dodijelio nagradu za vrtnu vrijednost (AGM).[8] U prodaji je uglavnom kao Primrose grupa (cvjetovi pojedinačno, kao kod divlje biljke) i Polyanthus grupa (više cvjetova na zajedničkoj stabljici), koja nastaje ukrštanjem sa jaglikom.[8,5] Ne vadite biljke iz prirode: u Srbiji je zaštićena i sakuplja se samo uz dozvolu.[11]

Položaj

Polusjena ili sunce, zaklonjeno mjesto.[8] Najbolje uspijeva na hladnijem mjestu u laganoj do srednjoj sjeni[17], na primjer ispod listopadnog grmlja, kao u svom prirodnom staništu.

Zemljište

Kreda, glina, ilovača ili pijesak, kiselo, neutralno ili bazno, ali uvijek vlažno i dobro drenirano.[8] Najbolje je teško, humusno tlo koje drži vlagu.[17]

Sjetva

Sijte sjeme čim sazrije, u hladnu leju. Ako sjeme čuvate, sijte ga u rano proljeće. Sjeme slabo klija na temperaturi iznad 20 °C.[17]

Dijeljenje

Busen dijelite u jesen, idealno svake druge godine.[17] Može se razmnožavati i reznicama korijena.[8] Mnoge sorte su sterilne i razmnožavaju se samo dijeljenjem.[5]

Njega i gajenje u saksiji

Može se gajiti u saksiji, kao sezonska biljka, u šumskom ili kamenjarskom vrtu, ili puštena da podivlja u travi. Orezivanje nije potrebno.[8]

Zima

Otporna je ispod -20 °C (RHS H7)[8], odnosno do oko -25 °C (USDA zone 5 do 10).[17] Ružičasta podvrsta je osjetljivija (RHS H5).[21]

Štetočine i problemi

  • Najčešće štetočine su vaši, surlaš (Otiorhynchus), puževi golaći, nematode lista i pupoljka, muve minerke i crveni pauk.[8]
  • Od bolesti se javljaju pjegavost lista i siva plijesan.[8] U prirodi napadaju i rđa Puccinia primulae, plamenjača i gar na cvjetovima.[2]
  • Dijeljenje busena u jesen, svake druge godine, preporučuje se kao redovna njega.[17]
08

Jagorčevina, jaglika i visoki jaglac: razlike

U proljeće se u istim šumama i livadama mogu naći tri srodna jaglaca. Ključ je u tome kako stoje cvjetovi: pojedinačno iz rozete ili u štitu na vrhu stabljike.[5]

Jagorčevina (Primula vulgaris), watercolor ilustracija

Jagorčevina

Primula vulgaris

  • Cvjetovi pojedinačno, svaki na svojoj dršci iz rozete.[5]
  • Blijedožuti, ravno otvoreni cvjetovi.[5,2]
  • Drške sa dugim, čupavim dlakama.[22]
Jaglika (Primula veris), watercolor ilustracija

Jaglika

Primula veris

  • Tamnožuti cvjetovi u štitu na visokoj uspravnoj stabljici.[5]
  • Cvjetovi su udubljeni, ne otvaraju se ravno.[2]
  • Samo njen korijen (i korijen visokog jaglaca) obuhvata EMA monografija o ljekovitom korijenu.[23]
Visoki jaglac (Primula elatior), watercolor ilustracija

Visoki jaglac

Primula elatior

  • Cvjetovi u štitu na stabljici, kao kod jaglike.[22]
  • Dlake su znatno kraće nego kod jagorčevine.[22]
  • Sa jagorčevinom pravi hibrid P. × digenea.[24]
Primula vulgaris subsp. rubra (sibthorpii), ružičasta jagorčevina
Istočni Balkan

Ružičasta jagorčevina, subsp. rubra (syn. sibthorpii)

Ima cvjetove obično crvene do ljubičaste boje, a liska joj se naglo sužava u dršku.[25] Po Kew bazi (WCVP), ime sibthorpii je danas sinonim za subsp. rubra.[26] Samonikla je u Bugarskoj, Grčkoj, evropskoj i azijskoj Turskoj, na Krimu i Kavkazu, ali ne i u zapadnom dijelu Balkana.[27]

Na karti je označena ružičastom bojom. Na Balkanu GBIF ima 23 nalaza ove podvrste, uglavnom iz Bugarske i Grčke. Pojedinačni nalazi iz Hrvatske i Srbije mogu biti biljke iz bašti.[18] Pored nje Kew baza prihvata još četiri podvrste: tipičnu vulgaris, balearica (Baleari), atlantica (Alžir, Maroko) i alpina (Kavkaz).[27,28]

Sa jaglikom jagorčevina pravi hibrid Primula × polyantha. Ime P. × bosniaca, opisano 1893, danas je samo njegov sinonim.[29]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

09

Da li je jagorčevina jestiva i za šta se koristi

Jagorčevina se tradicionalno jede i koristi kao ljekovita biljka, ali je zaštićena i za neke ljude i ljubimce nije bezopasna.

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

Jestivo

Mladi listovi jedu se sirovi ili kuvani, a cvjetovi sirovi u salati, u slatkom ili u vinu. Od cvjetova i listova pravi se sirup ili čaj.[17] Listovi sadrže tragove saponina, pa ih treba jesti umjereno.[9]

Za šta se jagorčevina koristi u narodu

U narodu su se čaj i sirup od jagorčevine koristili kod kašlja, prehlade i bronhitisa.[7] Korijen sadrži saponine koji olakšavaju iskašljavanje, a vadi se u jesen, sa biljaka starih dvije do tri godine.[17]

Zvanična evropska monografija o ljekovitom korijenu jaglaca (Primulae radix) odnosi se samo na jagliku i visoki jaglac, a ne na jagorčevinu.[23] Ovo nije savjet za liječenje: prije upotrebe pitajte ljekara ili farmaceuta.

Upozorenja

  • Otrovna za pse, mačke i konje: izaziva blago povraćanje, a otrovni sastojak nije poznat.[30]
  • Ne preporučuje se trudnicama, osobama osjetljivim na aspirin i onima koji uzimaju lijekove protiv zgrušavanja krvi, jer sadrži salicilate.[17]
  • Može izazvati alergijske reakcije.[7] Primin, alergen jaglaca, ima ga malo, pa je kontaktni dermatitis rijedak.[31]

Za pčele i prirodu

Daje nektar i polen[7], a cvjeta rano, od februara[7], kad su joj glavni posjetioci bumbari i druge pčele.[13] Sjemenke hrane mrave, koji ih zauzvrat raznose.[13]

10

Smije li se brati jagorčevina: status zaštite

Status se razlikuje od zemlje do zemlje. Gdje se biljka sakuplja za prodaju, sakupljanje je ograničeno.

PodručjeStatusDetalji
SrbijaZaštićena, sakupljanje uz dozvoluPrilog II Pravilnika o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama (Sl. glasnik RS 5/2010, 47/2011), pod imenom Primula acaulis. Komercijalna vrsta: sakupljanje i promet samo uz dozvolu i u okviru godišnje kvote.[11] Kvota za 2014. bila je 5.000 kg cvijeta i 10.000 kg korijena.[32]
Federacija BiHNije zaštićenaNije u Pravilniku o zaštićenim vrstama (Sl. novine FBiH 21/2020) ni na Crvenoj listi flore FBiH.[33,34]
Crna GoraKontrolisano sakupljanjeNije zaštićena, ali je na listi vrsta koje se sakupljaju u komercijalne svrhe (Sl. list CG 62/2010).[35]
HrvatskaNije strogo zaštićenaNije u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013), gdje su od jaglaca samo P. kitaibeliana i P. wulfeniana.[36]
Republika Srpska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bugarska, Grčka, KosovoNije provjerenoZakonske akte za ova područja još nismo pročitali iz primarnog izvora. Status dopunjavamo kad ga provjerimo.
Svijet (IUCN)Nije procijenjena (NE)Nema globalnu procjenu na IUCN Crvenoj listi (kategorija NE, prema podacima GBIF-a).[37] Evropsku procjenu nismo potvrdili.

Zakoni se mijenjaju. Prije sakupljanja u prirodi provjerite važeći propis i potrebnu dozvolu kod nadležnog ministarstva.

11

Taksonomija i porodica

Jagorčevina pripada redu Ericales, istom redu u kojem su borovnica, vrijesak, čaj i kivi.[38]

  1. CarstvoPlantaebiljke
  2. RazdioTracheophytavaskularne biljke[6]
  3. KlasaMagnoliopsidaskrivenosjemenice, dvosupnice[6]
  4. RedEricalesisti red kao borovnica, čaj i kivi[38]
  5. PorodicaPrimulaceaepotporodica Primuloideae[39]
  6. RodPrimulajaglaci
  7. SekcijaPrimula (Vernales)blisko srodna sa P. juliae[40]
  8. VrstaPrimula vulgaris Huds.Flora Anglica, 1762[41]

Naučno ime joj je dao engleski botaničar William Hudson 1762. godine u djelu Flora Anglica.[41] Linné ju je ranije zvao Primula acaulis, ali se to ime vodi kao nevažeće. Botaničari su se oko toga sporili sve do devedesetih godina.[42]

Među sinonimima su P. acaulis (L.) Hill, P. grandiflora Lam. i P. sylvestris Scop.[43,7] U srpskom Pravilniku o zaštiti vodi se upravo pod imenom Primula acaulis.[11]

Ima 22 hromozoma (2n = 22).[12,3] Kew baza prihvata pet podvrsta, a sa jaglikom i visokim jaglacem pravi hibride.[27,29,24]

12

Zanimljivosti

Darwinov jaglac.Darwin je rad o dva oblika cvijeta jaglaca pročitao 21. novembra 1861, a objavio 1862. Tema je kasnije prerasla u cijelu knjigu (1877).[14,44]

Dug život.Očekivani životni vijek tek iznikle biljke je 48,3 godine, a prvi put procvjeta u prosjeku sa 20 mjeseci.[13]

Treći oblik cvijeta.U Somersetu i Dorsetu u Engleskoj postoje homostilne biljke, kod kojih su žig i prašnici na istoj visini, pa se lakše same oprašuju.[13]

Gen samo za thrum.Gen koji skraćuje vrat tučka postoji samo kod thrum biljaka, na jednom hromozomu.[16]

Bosanski hibrid.Hibrid opisan 1893. kao Primula × bosniaca danas je sinonim za P. × polyantha, ukrštanje jagorčevine i jaglike.[29]

Cvijet britanskog premijera.19. april je u Britaniji Dan jagorčevine (Primrose Day), godišnjica smrti Benjamina Disraelija. Kraljica Viktorija mu je na sahranu poslala vijenac sa porukom „Njegovo omiljeno cvijeće“.[45]

13

Česta pitanja

Kada cvjeta jagorčevina?

Od februara do maja, a na Balkanu je najviše nalaza iz marta.[7,19,18] U blagim zimama prvi cvjetovi mogu se pojaviti već u decembru.[17]

Gdje raste jagorčevina?

U svijetlim listopadnim šumama, šikarama, živicama i na oskudnim livadama brdskog i planinskog pojasa.[3] Samonikla je u svim zemljama Balkana[4], a u Hrvatskoj raste do oko 1200 m nadmorske visine.[9]

Da li je jagorčevina isto što i jaglika?

Nije. Jagorčevini (Primula vulgaris) svaki blijedožuti cvijet raste na svojoj dršci iz rozete, a jaglika (Primula veris) ima tamnožute cvjetove u štitu na vrhu visoke stabljike.[5] Zvanična evropska monografija o ljekovitom korijenu jaglaca odnosi se na jagliku i visoki jaglac, a ne na jagorčevinu.[23]

Da li je jagorčevina jestiva ili otrovna?

Mladi listovi jedu se sirovi ili kuvani, a cvjetovi sirovi u salati ili u slatkom.[17] Listovi sadrže tragove saponina, pa ih treba jesti umjereno.[9] Za pse, mačke i konje je otrovna i izaziva blago povraćanje.[30]

Smije li se jagorčevina koristiti u trudnoći?

Ne preporučuje se trudnicama, osobama osjetljivim na aspirin i onima koji uzimaju lijekove protiv zgrušavanja krvi, jer sadrži salicilate.[17] Prije bilo kakve upotrebe pitajte ljekara ili farmaceuta.

Smije li se brati jagorčevina?

U Srbiji je zaštićena komercijalna vrsta, pa se sakuplja i prodaje samo uz dozvolu i u okviru godišnje kvote.[11] U Crnoj Gori je na listi vrsta koje se sakupljaju u komercijalne svrhe[35], a u Hrvatskoj i Federaciji BiH nije na listama zaštićenih vrsta.[36,33]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

14

Izvori

Svaka tvrdnja na stranici ima oznaku izvora. Posljednja provjera: 18. 11. 2026.

Prikaži izvoreSakrij izvore (45)
  1. Flora Europaea: Primula vulgaris, opis vrste. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FFA35534EE606823F9A71153
  2. Primula vulgaris (unakrsna provjera). Wikipedia. https://en.wikipedia.org/wiki/Primula_vulgaris
  3. Hess, Landolt i Hirzel: Flora der Schweiz, Primula vulgaris. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/C03845D7DCB867B27E1A037BF0EB7D9E
  4. WCVP: rasprostranjenost Primula vulgaris po TDWG regionima. Royal Botanic Gardens, Kew. https://api.gbif.org/v1/species/207611820/distributions
  5. Plants400: Primula vulgaris. Oxford Botanic Garden i Herbaria. https://herbaria.plants.ox.ac.uk/bol/plants400/Profiles/OP/Primulav
  6. GBIF Backbone Taxonomy: Primula vulgaris Huds. 1762. GBIF. https://www.gbif.org/species/5414335
  7. Flora Croatica Database: Primula vulgaris Huds.. PMF Sveučilišta u Zagrebu. https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=8089&taxon=Primula+vulgaris+Huds.
  8. Primula vulgaris, primrose. Royal Horticultural Society. https://www.rhs.org.uk/plants/13901/primula-vulgaris-pr-prim/details
  9. Jaglac (Primula vulgaris). Plantea. https://www.plantea.com.hr/jaglac/
  10. Pladias: Primula vulgaris, karakteristike i Ellenbergove vrijednosti. Pladias, baza češke flore. https://www.pladias.cz/en/factsheet/default/5588
  11. Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva (Sl. glasnik RS 5/2010, 47/2011). Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije. https://www.ekologija.gov.rs/sites/default/files/old-documents/I_Prirodni_resursi/1._Usvojeni_propisi/1.3._Pravilnici/PRAVILNIK-o-proglasenju-i-zastiti-zasticenih-vrsta.pdf
  12. Flora Europaea: Primula vulgaris subsp. vulgaris. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FFA35534EE636B4FFB4B1E5F
  13. Jacquemyn H. i sar. (2009): Biological Flora of the British Isles: Primula vulgaris Huds., Journal of Ecology 97 (sažetak). FAO AGRIS. https://agris.fao.org/search/fr/records/65dfc535b766d82b18031c8e
  14. Darwin C. (1862): On the two forms, or dimorphic condition, in the species of Primula. J. Proc. Linn. Soc. Bot. 6: 77-96. Darwin Online. https://darwin-online.org.uk/converted/published/1862_primula_F1717.html
  15. Huu C. N. i sar. (2020): Supergene evolution via stepwise duplications and neofunctionalization of a floral-organ identity gene, PNAS. PNAS / PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7502755
  16. Huu C. N. i sar. (2016): Presence versus absence of CYP734A50 underlies the style-length dimorphism in primroses, eLife. eLife. https://elifesciences.org/articles/17956
  17. Primula vulgaris, Primrose. Plants For A Future. https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Primula+vulgaris
  18. GBIF occurrence search: Primula vulgaris, preuzeto 2026-11-18. GBIF.org. https://www.gbif.org/occurrence/search?taxon_key=5414335
  19. Trobentica (Primula vulgaris). Notranjski regijski park. https://notranjski-park.si/en/discover/encyclopedia/plant-world/jeglicevke/trobentica
  20. World Geographical Scheme for Recording Plant Distributions (TDWG WGSRPD). TDWG. https://github.com/tdwg/wgsrpd
  21. Primula vulgaris subsp. sibthorpii. Royal Horticultural Society. https://www.rhs.org.uk/plants/92034/primula-vulgaris-subsp-sibthorpii-(pr-prim)/details
  22. Primula × digenea, False Oxlip (razlikovanje P. vulgaris, P. veris, P. elatior i hibrida). UK Wildflowers. https://www.ukwildflowers.com/Web_pages/primula_x_digenea_false_oxlip.htm
  23. Primulae radix: herbal medicine monograph. European Medicines Agency. https://www.ema.europa.eu/en/medicines/herbal/primulae-radix
  24. Primula × digenea (PRIDI). EPPO Global Database. https://gd.eppo.int/taxon/PRIDI
  25. Flora Europaea: Primula vulgaris subsp. sibthorpii. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FFA35534EE64650EFA951D17
  26. WCVP: Primula vulgaris subsp. sibthorpii kao sinonim subsp. rubra. Royal Botanic Gardens, Kew. https://www.gbif.org/species/207611880
  27. WCVP: Primula vulgaris subsp. rubra, rasprostranjenost. Royal Botanic Gardens, Kew. https://api.gbif.org/v1/species/207611866/distributions
  28. Catalogue of Life: Primula vulgaris. Catalogue of Life 2026. https://www.catalogueoflife.org/data/taxon/4MDKW
  29. WCVP: Primula × polyantha Mill. i sinonimi. Royal Botanic Gardens, Kew. https://www.gbif.org/species/207611381
  30. Primrose (Primula vulgaris). ASPCA Animal Poison Control. https://www.aspca.org/pet-care/animal-poison-control/toxic-and-non-toxic-plants/primrose
  31. Primula vulgaris extract. Altmeyers Enzyklopädie. https://www.altmeyers.org/en/cosmetology/primula-vulgaris-extract-inci-149317
  32. Dopuna konkursa o izdavanju dozvola za sakupljanje divlje flore, faune i gljiva za 2014. godinu. Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije. https://ekologija.gov.rs/sites/default/files/biodiverzitet/Dopuna_Konkursa_o_izdavanju_dozvola_za_sakupljanje_divlje_flore_faune_i_gljiva.pdf
  33. Pravilnik o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama (Sl. novine FBiH 21/2020). FAOLEX. https://faolex.fao.org/docs/pdf/bih204206.pdf
  34. Crvena lista flore Federacije Bosne i Hercegovine (2013). Federalno ministarstvo okoliša i turizma. https://fmoit.gov.ba/wp-content/uploads/dokumenti/Crvena-lista-Flore-FBiH.pdf
  35. Službeni list Crne Gore 62/2010: lista nezaštićenih vrsta koje se sakupljaju u komercijalne svrhe. FAOLEX. https://faolex.fao.org/docs/pdf/mne179340.pdf
  36. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013). Narodne novine. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2013_12_144_3086.html
  37. IUCN Red List kategorija za Primula vulgaris (preko GBIF-a). GBIF / IUCN. https://api.gbif.org/v1/species/5414335/iucnRedListCategory
  38. Ericales (unakrsna provjera). Wikipedia. https://en.wikipedia.org/wiki/Ericales
  39. Primulaceae (unakrsna provjera). Wikipedia. https://en.wikipedia.org/wiki/Primulaceae
  40. Schmidt-Lebuhn A. N. i sar. (2012): Phylogeny of Primula sect. Primula. PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22643289/
  41. IPNI: Primula vulgaris Huds., Fl. Angl. 70 (1762). International Plant Names Index. https://www.ipni.org/n/702779-1
  42. Nomenklatura Primula acaulis i P. vulgaris (Jarvis 2007; Greuter 1989; Brummitt i Meikle 1993). Plazi. https://treatment.plazi.org/id/2628085FB27769BB3BA8A883464BA9BB
  43. World Checklist of Vascular Plants (WCVP): Primula vulgaris Huds. 1762. Royal Botanic Gardens, Kew, preko GBIF-a. https://www.gbif.org/species/207611820
  44. Darwin C. (1877): The Different Forms of Flowers on Plants of the Same Species. Darwin Correspondence Project. https://darwinproject.ac.uk/letters/darwins-works-letters/forms-flowers
  45. Disraeli's flowery history. History of Government, GOV.UK. https://history.blog.gov.uk/2013/04/29/disraelis-flowery-history/

Fotografije

  • 20220403 105636 Primula vulgaris Huds.jpg: Sdjurovic, CC0, izvor
  • 20220403 113053 Primula vulgaris Huds.jpg: Sdjurovic, CC0, izvor
  • 20220403 113103 Primula vulgaris Huds.jpg: Sdjurovic, CC0, izvor
  • Divlji jaglac u travi.jpg: Silverije, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Divlji jaglac u šumi - skupina.jpg: Silverije, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Flora vo Polog (24).JPG: MacedonianBoy, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Plitvice. Flora 01.jpg: LBM1948, CC BY-SA 4.0, izvor
  • Primrose pin.jpg: nepoznat autor, Public domain, izvor
  • Primrose thrum.JPG: nepoznat autor, Public domain, izvor
  • Primula vulgari closeup.jpg: LeCardinal, CC BY 4.0, izvor
  • Primula vulgaris subsp. sibthorpii 2020-02-08 8186.jpg: Salicyna, CC BY-SA 4.0, izvor
  • Primula vulgaris subsp. sibthorpii 2020-02-08 8190.jpg: Salicyna, CC BY-SA 4.0, izvor

Podaci o nalazima

GBIF.org (2026-11-18), pretraga zapisa za taxonKey 5414335. Zbirni brojevi obuhvataju sve zapise; tačke za klik samo zapise pod CC0 i CC BY 4.0. Sloj gustine iscrtava GBIF map API.

Ilustracije

Watercolor ilustracije su napravljene uz pomoć vještačke inteligencije, prema fotografijama i istorijskim tablama u javnom vlasništvu, i provjerene naspram opisa iz izvora.