Atlas Biljaka
Lamiaceae · višegodišnja zeljasta biljka, balkanski endem

Šarplaninski čaj

Sideritis scardica Griseb. 1844

planinski čaj, grčki čaj

Šarplaninski čaj, poznat i kao planinski ili grčki čaj, srebrnasto je vunasta trajnica visokih planina centralnog Balkana, sa limunastožutim cvjetovima u gustom klasu.[1,2] Od nje se pravi najpoznatiji balkanski planinski čaj, koji Evropska agencija za lijekove priznaje kao tradicionalni biljni lijek kod kašlja uz prehladu i blagih probavnih tegoba.[3] Zbog dugogodišnjeg prekomjernog sakupljanja divlje populacije su oslabile[4], pa se gaji, za sada na malim površinama u Grčkoj i Bugarskoj.[5]

Watercolor ilustracija cijele biljke šarplaninskog čaja: srebrnasto vunaste stabljike i listovi, gusti klasovi sa limunastožutim cvjetovima i odrvenjela osnova sa korijenom
Porodica
Lamiaceae (usnatice), red Lamiales[6]
Životni oblik
višegodišnja zeljasta biljka odrvenjele osnove[2]
Visina
15 do 40 cm[2], ponegdje do 50 cm[7,8]
Cvjeta
jun do avgust[2], na višim mjestima do početka septembra[7]
Stanište
otvorena, suva, kamenita mjesta na krečnjaku[2]
Nadmorska visina
najčešće 1600 do 2300 m, rijetko do 500 m[9]
IUCN
gotovo ugrožena (NT)[10]
Zaštita u Srbiji
strogo zaštićena divlja vrsta[11]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

01

Kako izgleda šarplaninski čaj

Cijela biljka je srebrnasto bijela od gustih vunastih dlaka. Najlakše se prepoznaje po gustom klasu na vrhu stabljike, u kojem su pricvjetni listovi duži od samih cvjetova.[1,2]

Gust cvjetni klas šarplaninskog čaja sa širokim pricvjetnim listovima i žutim cvjetovima

Klas

Pršljenovi sa mnogo cvjetova zbijeni su u gust klas.[1,2] Srednji pricvjetni listovi su okruglasto srcoliki, rijetko vunasti i naglo zašiljeni u kratak vrh.[1] Kad sazrijevaju, postaju limunastožuti.[7]

klas 5 do 8 cmpricvjetni listovi 12 do 20 mm
Pojedinačan žuti dvousnati cvijet šarplaninskog čaja sa vunastom čašicom

Cvijet i čašica

Krunica je limunastožuta i žljezdasta[2], dvousnata, sa trodijelnom donjom usnom, a četiri prašnika su skrivena u cijevi krunice.[7] Čašica je cjevasto zvonasta[2], sa 10 nerava i pet jednakih zubaca.[7]

čašica 9 do 12 mmzupci 3 do 4 mm
Donji i gornji list šarplaninskog čaja, sivo do bijelo vunasti

List

Listovi su naspramni i sivo do bijelo vunasti.[2,1] Donji su duguljasto kopljasti, sa kratkom drškom, a prema vrhu stabljike su sve uži i bez drške.[1,7]

donji listovi 4 do 8 cmširina 6 do 20 mm
Odrvenjela osnova sa više stabljika, vodoravan korijen i četiri orašice

Stabljika, korijen i plod

Stabljike su visoke 15 do 40 cm, u osnovi odrvenjele, razgranate ili nerazgranate[2] i četvorouglaste.[7] Korijen se razvija pretežno vodoravno.[8] Plod se raspada na četiri jajaste orašice.[2,7]

stabljika 15 do 40 cmplod: 4 orašice
02

Fotografije iz prirode

Slobodnih fotografija ove vrste iz prirode na Wikimedia Commons-u ima malo, pa su tu i biljke iz botaničkih bašta i osušen čaj. Za svaku je naveden autor i licenca.

Klik na fotografiju otvara je u punoj veličini sa potpisom autora i licencom. Sve fotografije su pod licencama koje dozvoljavaju i komercijalnu upotrebu.

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

03

Klas, dlake i osušen čaj

Ono po čemu se šarplaninski čaj prepoznaje u prirodi, gust vunasti klas sa krupnim pricvjetnim listovima[1], isti je dio koji se bere i suši za čaj.[7] Prebaci prikaz između svježe biljke u cvijetu i osušene vezice.

Lijevo svjež cvjetni klas šarplaninskog čaja, desno vezica osušenih grančica i šolja čaja

Svjež cvjetni klas

Pršljenovi cvjetova zbijeni su u gust klas[1], dug 5 do 8 cm i širok oko 3 cm.[7] Cvjeta od juna do avgusta.[2]

Vezica za čaj

Beru se vrhovi stabljika sa listovima i cvjetovima dok biljka cvjeta, od juna do septembra, i suše se u hladu.[7] U evropskoj monografiji ova biljna droga se zove Sideritis herba.[3]

Po bugarskoj tradiciji za litar čaja trebaju tri do pet cvjetnih stabljika, svaka oko 4 g. Biljka se prelije ključalom vodom i ostavi 20 do 30 minuta, bez daljeg kuvanja, a čaj se pije topao ili hladan.[7]

Zato je način berbe važan: neodgovarajuće sakupljanje i prekratko vrijeme za oporavak uništili su normalno razmnožavanje divljih populacija, a sjeme iz prirode slabo klija, oko 5 %.[4]

Medonosna pčela na cvjetnom klasu šarplaninskog čaja

Ko je oprašuje

Insekti.[2] U zasadu u Rumuniji grmovi su u punom cvjetanju, u junu, bili skoro potpuno prekriveni pčelama.[8]

Mlada biljka šarplaninskog čaja u pukotini krečnjačke stijene

Spora obnova

Razmnožava se sjemenom[2], ali sjeme iz prirode ima period mirovanja i slabo klija. Spontano vegetativno razmnožavanje u prirodi nije zabilježeno.[4]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

04

Kada se bere šarplaninski čaj

Šarplaninski čaj se bere u cvjetanju, od kraja juna do početka septembra, zavisno od visine i klime.[7] Cvjeta od juna do avgusta, a orašice sazrijevaju u avgustu i septembru.[2]

Cvjetanje
Orašice sazrijevaju
Berba za čaj

Svjetlija nijansa = moguće, ali rjeđe (rano ili kasno u sezoni, zavisno od visine i izloženosti). Klik na mjesec filtrira i kartu ispod.

Nalazi na Balkanu po mjesecu (GBIF, n = 64)
JFMAMJJASOND

Nalaza je malo (64 sa poznatim mjesecom), pa grafikon pokazuje samo grub obrazac. Najviše ih je iz jula, kad biljka cvjeta i kad je botaničari i planinari najčešće fotografišu.

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

05

Rasprostranjenost šarplaninskog čaja na Balkanu

Svaka tačka je zabilježen nalaz iz GBIF-a, globalne baze podataka o biodiverzitetu. Pomjeri klizač ili klikni mjesec u kalendaru iznad i karta će pokazati samo nalaze iz tog mjeseca.[12]

Nalazi po zemlji

Ukupno 69 georeferenciranih zapisa. Klik na zemlju zumira kartu.

  • Grčka47
  • Sjeverna Makedonija9
  • Bugarska9
  • Albanija4

Prirodni areal

Endem centralnog dijela Balkanskog poluostrva.[1,9] Kew baza navodi Bugarsku, Grčku i sjeverozapadni Balkan[13], a baza World Plants Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Bugarsku i Grčku, dok je Srbija označena kao nesigurna.[14] U Bugarskoj raste na Slavjanki, u južnom Pirinu i u Rodopima.[2] U Grčkoj su najbogatije populacije na planinama sjeverne i centralne Grčke, kao što su Vermion, Voras, Pangeon, Falakro, Olimp i Osa, a u Sjevernoj Makedoniji na Šar planini, Suvoj gori, Bistri, Ilinskoj planini, Kožufu i Kajmakčalanu.[9]

Šta karta pokazuje (i šta ne)

Na Balkanu GBIF ima samo 69 nalaza sa koordinatama: 47 iz Grčke, po 9 iz Sjeverne Makedonije i Bugarske i 4 iz Albanije.[12] Sa Kosova i iz Srbije nema nijednog, iako vrsta raste na Šar planini, gdje je istraživana i sakupljana.[9,15] Prazna karta zato znači da je biljka slabo zabilježena, a ne da je nema. Tačke na koje se može kliknuti su samo zapisi pod otvorenim licencama (CC0 i CC BY), a sloj sa svim nalazima iscrtava sam GBIF.

06

Gdje raste šarplaninski čaj

Šarplaninski čaj raste na otvorenim, suvim i kamenitim mjestima na krečnjaku, na plitkom i erodiranom tlu, u subalpskom i alpskom pojasu.[2]

Šarplaninski čaj u cvijetu na suvoj kamenitoj krečnjačkoj padini visoko u planini

Najčešće je na suvim kamenitim livadama na 1600 do 2300 m, a samo ponegdje se na krečnjaku spušta do 500 m.[9] U Bugarskoj je zabilježena od 1000 do 2200 m.[2] GBIF nalazi sa Balkana koji imaju upisanu visinu su najčešće između 1400 i 2400 m.[12]

U prirodi raste isključivo na krečnjaku, ali se u uzgoju snalazi i na tlima različite kiselosti.[16] Prate je druge visokoplaninske, uglavnom stjenovite biljke.[2]

Podnosi sušu[17] i raste i na padinama okrenutim jugu.[8] Na Šar planini je za jedno istraživanje sakupljena na Ljubotenu, na oko 1300 m.[15]

Svjetlopuno sunce
duboka sjenapuno sunce
Vlažnost tlasuvo
suvomokro
Hranljive materijesiromašno, plitko tlo
siromašnobogato
Reakcija tlabazno (krečnjak)
kiselobazno
Nadmorska visina nalaza na Balkanu (GBIF, 41 zapisa sa visinom)
0-200 m0
200-400 m0
400-600 m1
600-800 m0
800-1000 m2
1000-1200 m3
1200-1400 m4
1400-1600 m11
1600-2000 m9
2000-2400 m11

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

07

Uzgoj šarplaninskog čaja

Gajenje na njivi je jedna od najdjelotvornijih mjera za očuvanje i održivo korišćenje ove vrste.[18] U Grčkoj se gaji na Olimpu, Majnalu i oko Kastorije[5], a u bugarskim Rodopima na manjim parcelama i u baštama.[17] Ne vadite i ne berite biljke iz prirode: u Srbiji je strogo zaštićena[11], a u Bugarskoj je sakupljanje iz prirode zabranjeno.[4]

Položaj

Preporučuje se mjesto i klima što sličniji prirodnom staništu[8]: sunčano, suvo i kamenito.[2] U Bugarskoj je jedna pirinska populacija uspješno gajena u osam područja, od 100 do 1500 m nadmorske visine.[18]

Zemljište

U prirodi raste samo na krečnjaku, a u uzgoju podnosi i tla različite kiselosti.[16] Može se gajiti i na siromašnim zemljištima i degradiranim padinama u sušnim krajevima.[8]

Razmnožavanje

Razmnožava se sjemenom.[2] Sjeme iz prirode u prirodnim uslovima klija slabo, oko 5 %, ali je u laboratoriji uz giberelinsku kiselinu proklijalo više od 90 % sjemena.[4] U uzgoju se može razmnožavati i dijeljenjem rizoma.[17]

Njega i voda

Pri zalivanju izbjegavajte višak vode: dlakavi listovi se lijepe za vlažno tlo i lako trule. Korov uklanjajte mehanički ili ručno i pazite da zemlja ne pada na stabljiku.[8]

Berba

Beru se vrhovi stabljika sa listovima i cvjetovima, u cvjetanju, od juna do septembra, i suše se u hladu u vezicama od 7 do 8 grančica.[7] U bugarskom ogledu prinos je bio oko 30 kg suve mase sa 100 m² godišnje.[18]

Vijek zasada

Kratkovječna trajnica, u prosjeku živi 5 do 6 godina.[8] Za pun razvoj i najviše aktivnih materija biljci treba 4 do 6 godina.[4]

Štetočine i problemi

  • Višak vlage: dlakavi listovi se lijepe za mokru zemlju i trule.[8]
  • Hemijski sastav zavisi od mjesta: čak i zasadi blizu jedan drugog daju različita eterična ulja, vjerovatno zbog razlika u zemljištu i klimi.[5] Zato se preporučuje uzgoj u uslovima što sličnijim prirodnom staništu.[8]
  • I mlade i odrasle biljke rastu nešto sporije od povrća gajenog na istoj stanici.[8] Konkretne štetočine i bolesti u izvorima koje smo provjerili nisu opisane.

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

08

Šarplaninski čaj i drugi planinski čajevi: kako ih razlikovati

Na Balkanu raste više vrsta roda Sideritis, a „planinski čaj“ je narodni naziv za nekoliko njih.[7] Evropska monografija obuhvata četiri: S. scardica, S. clandestina, S. raeseri i S. syriaca.[3] Ključ je u klasu: zbijen ili sa razmaknutim pršljenovima.

Šarplaninski čaj (Sideritis scardica), watercolor ilustracija

Šarplaninski čaj

Sideritis scardica

  • Obično gusto bijelo vunasta biljka.[1]
  • Pršljenovi cvjetova zbijeni u gust klas.[1]
  • Pricvjetni listovi 12 do 20 mm, duži od cvjetova.[1,2]
Čaj sa Parnasa (Sideritis raeseri), watercolor ilustracija

Čaj sa Parnasa

Sideritis raeseri

  • Raste u Albaniji, Grčkoj i na sjeverozapadu Balkana[19]; u Grčkoj je poznata kao čaj sa Parnasa i Veluhija.[7]
  • Flora Europaea ju je svrstala u S. syriaca, kod koje su pršljenovi uglavnom razmaknuti, a pricvjetni listovi kraći od cvjetova ili jednaki njima.[20]
  • U Albaniji se bere i koristi naporedo sa šarplaninskim čajem, a dvije vrste se razlikuju po flavonoidima.[7]
Malotira (Sideritis syriaca), watercolor ilustracija

Malotira

Sideritis syriaca

  • Na Kritu se zove malotira i tamo se gaji.[7] Kew baza je navodi za Krit, Liban i Siriju i Tursku.[21]
  • Pršljenovi su uglavnom razmaknuti, a pricvjetni listovi kratki, 6 do 12 mm.[20]
  • Ima 24 hromozoma, a šarplaninski čaj 32.[20,1]
Jednogodišnji srodnik (Sideritis montana), watercolor ilustracija

Jednogodišnji srodnik

Sideritis montana

  • Jednogodišnja biljka do 35 cm, sa nazubljenim listovima.[22]
  • Krunica nije duža od čašice, žuta ili crna sa žutom donjom usnom.[22]
  • Raste od Sredozemlja do Sinđijanga i zapadnih Himalaja[23]; u Srbiji je i njena podvrsta montana strogo zaštićena.[11]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

09

Za šta se pije šarplaninski čaj i kako se priprema

Najpoznatiji balkanski biljni čaj. Pije se iz užitka i kao tradicionalni lijek, ali je divlja biljka ugrožena i na više mjesta zaštićena.

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

Kako se priprema šarplaninski čaj

Po monografiji Evropske agencije za lijekove (EMA) uzima se 2 do 4 g isjeckane biljke na 150 do 200 ml vode, kao infuz, 2 do 3 puta dnevno, a najviše 12 g dnevno, i to samo za odrasle.[3]

Od nadzemnih dijelova pravi se infuz ili dekokt, a često se pije sa medom i limunom.[7] U anketi u Sjevernoj Makedoniji 80 % ispitanika pilo ga je iz užitka, a samo 20 % kao lijek. Ljudi ga radije kupuju nego što ga sami beru.[17]

Za šta se koristi po EMA monografiji

Evropska agencija za lijekove (EMA) priznaje šarplaninski čaj samo kao tradicionalni biljni lijek: monografija iz 2016. za Sideritis herba odnosi se na ublažavanje kašlja uz prehladu i blagih probavnih tegoba, kao čaj, isključivo na osnovu duge tradicije upotrebe.[3] U narodnoj medicini Balkana koristi se i kod bronhitisa, astme i emfizema.[7,24]

Većina istraživanih djelovanja (antimikrobno, protivupalno, antioksidativno) pokazana je u laboratoriji, a nedostaju klinička ispitivanja.[24] Ovo nije savjet za liječenje: prije upotrebe pitajte ljekara ili farmaceuta.

Upozorenja

  • Ne koristiti kod preosjetljivosti na ovu biljku ili druge usnatice (Lamiaceae).[3]
  • Ne preporučuje se djeci i mladima ispod 18 godina, trudnicama i dojiljama, jer nema dovoljno podataka o bezbjednosti.[3]
  • Ako kašalj traje duže od sedam dana, probavne tegobe duže od dvije sedmice, ili se tegobe pogoršaju, javite se ljekaru.[3]
  • Neželjena dejstva i interakcije sa lijekovima nisu poznati.[3] Podatke o otrovnosti za pse i mačke nismo našli u izvorima koje smo provjerili.

Za pčele i prirodu

Oprašuju je insekti.[2] U rumunskom zasadu grmovi su u cvjetanju bili skoro potpuno prekriveni pčelama, a autori je opisuju i kao medonosnu biljku.[8] Gajenje se preporučuje i kao način da se sačuvaju prirodna staništa.[18]

10

Smije li se brati šarplaninski čaj: status zaštite

Glavna prijetnja je sakupljanje za prodaju. U Bugarskoj ograničena rasprostranjenost, male populacije i intenzivno sakupljanje kao ljekovite biljke mogu dovesti do potpunog nestanka vrste.[2]

PodručjeStatusDetalji
SrbijaStrogo zaštićenaPrilog I Pravilnika o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama (Sl. glasnik RS 5/2010, 47/2011). Na istoj listi je i S. montana subsp. montana.[11] Baza World Plants prisustvo u Srbiji vodi kao nesigurno.[14]
Crna Gora, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, SlovenijaNe raste prirodnoOve zemlje nisu u spisku prirodnog areala vrste.[14]
BugarskaZabranjeno sakupljanje Ugrožena (EN)Ugrožena (EN) u Crvenoj knjizi Bugarske, na listi ljekovitih biljaka pod posebnim režimom zaštite i korišćenja. Dio populacija je u rezervatu Alibotuš, Nacionalnom parku Pirin i zaštićenom području Trigradsko ždrijelo.[2] Sakupljanje iz prirode je zabranjeno.[4,18] Nije u Prilogu 3 Zakona o biološkoj raznovrsnosti, gdje je od ovog roda samo S. syriaca.[25]
Sjeverna Makedonija, Albanija, Grčka, KosovoNije provjerenoZakonske akte za ova područja još nismo pročitali iz primarnog izvora. Status dopunjavamo kad ga provjerimo.
Evropska unijaNije na aneksimaNije u aneksima II, IV ni V Direktive o staništima (92/43/EEZ, sa dopunama za Bugarsku, Rumuniju i Hrvatsku). Od ovog roda u Aneksu II su samo vrste sa Kanarskih ostrva, Kipra i iz Španije.[26,27,28]
Svijet (IUCN)Gotovo ugrožena (NT)Globalna procjena na IUCN Crvenoj listi iz 2026. godine.[10]

Zakoni se mijenjaju. Prije bilo kakvog sakupljanja u prirodi provjerite važeći propis i potrebnu dozvolu kod nadležnog ministarstva. Čaj kupujte iz uzgoja.

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

11

Taksonomija i porodica

Pripada porodici usnatica (Lamiaceae) i redu Lamiales.[6] Rod Sideritis ima više od 150 jednogodišnjih i višegodišnjih vrsta, najviše oko Sredozemlja, na Kanarskim ostrvima i Madeiri.[7]

  1. CarstvoPlantaebiljke
  2. RazdioTracheophytavaskularne biljke[6]
  3. KlasaMagnoliopsidaskrivenosjemenice, dvosupnice[6]
  4. RedLamiales[6]
  5. PorodicaLamiaceaeusnatice, potporodica Lamioideae[16]
  6. RodSideritisviše od 150 vrsta[7]
  7. SekcijaEmpedocliatrajnice odrvenjele osnove, pricvjetni listovi cijelog oboda[29]
  8. VrstaSideritis scardica Griseb.Spicilegium Florae Rumelicae, 1844[30]

Vrstu je opisao botaničar August Grisebach 1844. u djelu Spicilegium Florae Rumelicae[30] i nazvao je po planini na kojoj ju je našao.[7]

Kew baza (WCVP) kao sinonime vodi S. florida Boiss. & Heldr., S. raeseri subsp. florida (Boiss. & Heldr.) Papan. & Kokkini, S. scardica subsp. longibracteata Papan. & Kokkini i Navicularia scardica (Griseb.) Soják.[31] S. raeseri je posebna vrsta.[19]

Ima 32 hromozoma (2n = 32) i oprašuje se unakrsno.[1,9] Populacije iz Sjeverne Makedonije i Grčke genetski se jasno razlikuju: od devet ispitanih svaka je činila svoju grupu, osim onih sa Šar planine i Vermiona, koje su bile mješavina dvije grupe.[9]

12

Zanimljivosti o šarplaninskom čaju

Trava protiv gvožđa.Ime roda dolazi od grčke riječi za gvožđe, jer se vjerovalo da biljke iz ovog roda liječe rane od gvozdenog oružja.[7]

Pastirski čaj.Engleski naziv shepherd's tea potiče od grčkih pastira, koji su ga kuvali dok su čuvali stada visoko u planinama.[7]

Čaj koji „izvlači bolest“.Na Kritu se srodna S. syriaca zove malotira, od italijanskog male (bolest) i tirare (vući). Ime potiče iz vremena mletačke vlasti.[7]

Nova vrsta iz Rodopa.Populacija iz rezervata Červenata stena, ranije vođena kao šarplaninski čaj, opisana je 2022. kao nova vrsta Sideritis elica. Na nalazištu je pronađeno samo 12 jedinki.[16]

Rumunska sorta.U Rumuniji je 2019. registrovana sorta 'Domnesc', nastala od biljaka sa bugarskih planina.[8]

Mursalski čaj.U Bugarskoj se zove i mursalski čaj, po planini Mursalici.[8] Isti čaj se tamo zove i pirinski, po Pirinu.[32]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

13

Česta pitanja

Kako se priprema šarplaninski čaj?

Po EMA monografiji: 2 do 4 g isjeckane biljke na 150 do 200 ml vode, kao infuz, 2 do 3 puta dnevno, najviše 12 g dnevno, samo za odrasle.[3] Po bugarskoj tradiciji biljka se prelije ključalom vodom i ostavi 20 do 30 minuta, bez daljeg kuvanja.[7]

Za šta je dobar šarplaninski čaj?

EMA ga priznaje samo kao tradicionalni biljni lijek za ublažavanje kašlja uz prehladu i blagih probavnih tegoba, isključivo na osnovu duge tradicije upotrebe.[3] Ostala djelovanja (antimikrobno, protivupalno, antioksidativno) pokazana su u laboratoriji, a klinička ispitivanja nedostaju.[24] Ovo nije savjet za liječenje: prije upotrebe pitajte ljekara ili farmaceuta.

Ko ne smije piti šarplaninski čaj?

Ne smiju ga piti osobe preosjetljive na ovu biljku ili druge usnatice (Lamiaceae), a ne preporučuje se djeci i mladima ispod 18 godina, trudnicama i dojiljama, jer nema dovoljno podataka o bezbjednosti.[3] Ako kašalj traje duže od sedam dana ili se tegobe pogoršaju, javite se ljekaru.[3]

Da li je šarplaninski čaj isto što i grčki planinski čaj?

Šarplaninski čaj se zove i planinski ili grčki čaj, ali „planinski čaj“ je narodni naziv za nekoliko vrsta roda Sideritis.[7] Evropska monografija obuhvata četiri: S. scardica, S. clandestina, S. raeseri i S. syriaca.[3]

Smije li se šarplaninski čaj brati u prirodi?

Ne: u Srbiji je strogo zaštićena vrsta[11], a u Bugarskoj je sakupljanje iz prirode zabranjeno.[4,18] Gaji se, za sada na malim površinama, u Grčkoj i Bugarskoj[5], pa čaj kupujte iz uzgoja.

Gdje raste šarplaninski čaj?

Endem je centralnog Balkana: raste na Šar planini i drugim planinama Sjeverne Makedonije, na planinama sjeverne i centralne Grčke, kao što su Olimp i Vermion, i u Bugarskoj na Slavjanki, u južnom Pirinu i u Rodopima.[1,9,2] Najčešće je na suvim kamenitim livadama na 1600 do 2300 m.[9]

Edukativni sadržaj, nije savjet za ishranu, liječenje ni branje. Više u dnu stranice.

14

Izvori

Svaka tvrdnja na stranici ima oznaku izvora. Posljednja provjera: 19. 11. 2026.

Prikaži izvoreSakrij izvore (32)
  1. Flora Europaea 3 (1972): Sideritis scardica Griseb.. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FF2D55BAE875612AF7D118A8
  2. Evstatieva L.: Sideritis scardica, Red Data Book of the Republic of Bulgaria, Vol. 1 Plants and Fungi (digitalno izdanje). Bugarska akademija nauka i Ministarstvo životne sredine i voda. http://e-ecodb.bas.bg/rdb/en/vol1/Sidscard.html
  3. European Union herbal monograph on Sideritis scardica Griseb.; S. clandestina; S. raeseri; S. syriaca, herba (EMA/HMPC/39453/2015, usvojena 2. 2. 2016). European Medicines Agency. https://www.ema.europa.eu/en/documents/herbal-monograph/final-european-union-herbal-monograph-sideritis-scardica-griseb-sideritis-clandestina-bory-chaub-hayek-sideritis-raeseri-boiss-heldr-sideritis-syriaca-l-herba_en.pdf
  4. Shtereva L. A. i sar. (2015): In vitro cultures for micropropagation, mass multiplication and preservation of an endangered medicinal plant Sideritis scardica Griseb., Botanica Serbica 39 (2): 111-120. Institut za botaniku i Botanička bašta Jevremovac, Beograd. https://botanicaserbica.bio.bg.ac.rs/arhiva/pdf/2015_39_2_633_full.pdf
  5. Chemical composition of the essential oils of three popular Sideritis species cultivated in Greece using GC-MS analysis, Biomolecules 13 (2023): 1157. MDPI / PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10377382/
  6. GBIF Backbone Taxonomy: Sideritis scardica Griseb. 1844. GBIF. https://www.gbif.org/species/7307419
  7. Assessment report on Sideritis scardica Griseb.; S. clandestina; S. raeseri; S. syriaca, herba (EMA/HMPC/39455/2015). European Medicines Agency. https://www.ema.europa.eu/en/documents/herbal-report/final-assessment-report-sideritis-scardica-griseb-sideritis-clandestina-bory-chaub-hayek-sideritis-raeseri-boiss-heldr-sideritis-syriaca-l-herba_en.pdf
  8. Negoșanu G. i sar. (2021): Phenotypic expressiveness of new Sideritis scardica genotypes obtained at Vegetable Research and Development Station Buzău, Scientific Papers Series B Horticulture 65 (1). USAMV Bukurešt. https://www.horticulturejournal.usamv.ro/pdf/2021/issue_1/Art70.pdf
  9. Grdiša M. i sar. (2019): Divergent selection and genetic structure of Sideritis scardica populations from southern Balkan Peninsula as revealed by AFLP fingerprinting, Scientific Reports 9: 12767. Nature / PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6726656/
  10. IUCN Red List kategorija za Sideritis scardica (preko GBIF-a). GBIF / IUCN. https://api.gbif.org/v1/species/7307419/iucnRedListCategory
  11. Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva (Sl. glasnik RS 5/2010, 47/2011). Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije. https://www.ekologija.gov.rs/sites/default/files/old-documents/I_Prirodni_resursi/1._Usvojeni_propisi/1.3._Pravilnici/PRAVILNIK-o-proglasenju-i-zastiti-zasticenih-vrsta.pdf
  12. GBIF occurrence search: Sideritis scardica, preuzeto 2026-11-19. GBIF.org. https://www.gbif.org/occurrence/search?taxon_key=7307419
  13. WCVP: rasprostranjenost Sideritis scardica po TDWG regionima. Royal Botanic Gardens, Kew. https://api.gbif.org/v1/species/207213309/distributions
  14. Catalogue of Life: Sideritis scardica, rasprostranjenost po World Plants (Hassler). Catalogue of Life. https://www.catalogueoflife.org/data/taxon/4X954
  15. Bojović D. (2012): Analiza hemijskog sastava i biološke aktivnosti šarplaninskog čaja, Sideritis scardica Griseb., Lamiaceae, doktorska disertacija. Fakultet medicinskih nauka, Univerzitet u Kragujevcu. https://phaidrakg.kg.ac.rs/open/o:530
  16. Aneva I. i sar. (2022): Sideritis elica, a new species of Lamiaceae from Bulgaria, revealed by morphology and molecular phylogeny, Plants 11: 2900. MDPI / PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9654456/
  17. Josimovska T., Miskoska-Milevska E. (2025): Ethnobotanical study on the use of Sideritis scardica Griseb. in North Macedonia, Acta Agriculturae Serbica 30 (59): 3-8. Agronomski fakultet u Čačku. https://aas.afc.kg.ac.rs/aas/article/view/467
  18. Evstatieva L. N., Alipieva K. I. (2012): Conservation and sustainable use of threatened medicinal plant Sideritis scardica in Bulgaria, Acta Horticulturae 955 (sažetak). FAO AGRIS. https://agris.fao.org/search/en/records/65dea7fe0f3e94b9e5d02db1
  19. WCVP: Sideritis raeseri Boiss. & Heldr., prihvaćena vrsta i rasprostranjenost. Royal Botanic Gardens, Kew. https://api.gbif.org/v1/species/207213342/distributions
  20. Flora Europaea 3 (1972): Sideritis syriaca L. (uklj. S. raeseri). Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FF2D55BAE8756884F4B11E72
  21. WCVP: Sideritis syriaca L., rasprostranjenost. Royal Botanic Gardens, Kew. https://api.gbif.org/v1/species/207213263/distributions
  22. Flora Europaea 3 (1972): Sideritis montana L.. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FF2C55BBEFC46F61FA19106E
  23. WCVP: Sideritis montana L., rasprostranjenost. Royal Botanic Gardens, Kew. https://api.gbif.org/v1/species/207213449/distributions
  24. Todorova M., Trendafilova A. (2014): Sideritis scardica Griseb., an endemic species of Balkan peninsula: traditional uses, cultivation, chemical composition, biological activity, Journal of Ethnopharmacology (sažetak). FAO AGRIS. https://agris.fao.org/search/en/records/65e00c9163b8185d9cb0ef20
  25. Zakon o biološkoj raznovrsnosti Bugarske (Закон за биологичното разнообразие), Prilog 3. Lex.bg. https://lex.bg/laws/ldoc/2135456926
  26. Direktiva Savjeta 92/43/EEZ o staništima, Aneks II (sa izmjenama 2006/105/EZ i 2013/17/EU). legislation.gov.uk (EU legislation as at 31 December 2020). https://www.legislation.gov.uk/eudr/1992/43/annex/II
  27. Direktiva Savjeta 92/43/EEZ o staništima, Aneks IV. legislation.gov.uk (EU legislation as at 31 December 2020). https://www.legislation.gov.uk/eudr/1992/43/annex/IV
  28. Direktiva Savjeta 92/43/EEZ o staništima, Aneks V. legislation.gov.uk (EU legislation as at 31 December 2020). https://www.legislation.gov.uk/eudr/1992/43/annex/V
  29. Flora Europaea 3 (1972): Sideritis sect. Empedoclia. Plazi. https://treatment.plazi.org/id/03C287E6FF2D55BAE8766822F4D5127E
  30. IPNI: Sideritis scardica Griseb., Spic. Fl. Rumel. 2(4): 144 (1844). International Plant Names Index. https://www.ipni.org/n/459087-1
  31. World Checklist of Vascular Plants (WCVP): Sideritis scardica Griseb. 1844. Royal Botanic Gardens, Kew, preko GBIF-a. https://www.gbif.org/species/207213309
  32. Пирински чай (Мурсалски чай), Червена книга на Република България (bugarsko izdanje). Bugarska akademija nauka. http://e-ecodb.bas.bg/rdb/bg/vol1/Sidscard.html

Fotografije

  • Gjirokastër, Albania November 2022 - Montain Tea.jpg: Sharon Hahn Darlin, CC BY 2.0, izvor
  • Mountain Tea.jpg: Jok3r 141, CC BY-SA 4.0, izvor
  • Mursalski chai.jpg: Rumen Evtimov, CC BY 3.0, izvor
  • Sideritidis1.JPG: Maša Sinreih in Valentina Vivod, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Sideritidis2.JPG: Maša Sinreih in Valentina Vivod, CC BY-SA 3.0, izvor
  • Sideritis scardica - Botanischer Garten München-Nymphenburg - DSC07698.JPG: Daderot, Public domain, izvor
  • Sideritis scardica IMG 4653.jpg: Deyan Vasilev ( Dido3 ), CC BY-SA 4.0, izvor
  • Sideritis scardica kz01.jpg: Krzysztof Ziarnek, Kenraiz, CC BY-SA 4.0, izvor
  • Sideritis scardica kz04.jpg: Krzysztof Ziarnek, Kenraiz, CC BY-SA 4.0, izvor
  • Sideritis scardica kz05.jpg: Krzysztof Ziarnek, Kenraiz, CC BY-SA 4.0, izvor

Podaci o nalazima

GBIF.org (2026-11-19), pretraga zapisa za taxonKey 7307419. Zbirni brojevi obuhvataju sve zapise; tačke za klik samo zapise pod CC0 i CC BY 4.0. Sloj gustine iscrtava GBIF map API.

Ilustracije

Watercolor ilustracije su napravljene uz pomoć vještačke inteligencije, prema fotografijama i istorijskim tablama u javnom vlasništvu, i provjerene naspram opisa iz izvora.